Stamena opasna ljepotica – tvrđava svetog Nikole

Grad Šibenik ili kako mu se voli tepati Krešimirov grad (budući da mu se ime, na latinskom, prvi puta spominje 1066. u darovnici kralja Petra Krešimira IV zadarskim benediktinkama) predstavlja izuzetan spoj profinjenih arhitektonskih elemenata, zabitih trgova i uličica, neobičnih zapisa i reljefa te zadivljujućih vizura.

DCIM100MEDIADJI_0015.JPG

Staru gradsku jezgru, mrežu palača, gradskih kuća i brojnih crkava (među kojima se ističe graditeljski dragulj, renesansna katedrala svetog Jakova koja je od 2000. na popisu UNESCO-ve zaštićene baštine) s kopnene strane „štite“ tvrđave Barone, sveti Ivan i sveti Mihovil, dok se na otočiću Ljuljevcu, smještenom na ulazu iz otvorenog mora u kanal svetog Ante, koči moćna tvrđava svetog Nikole (pod UNESCO-ovom zaštitom od 2017.).

tvrđava sv. nikole šibenik

Iako su se brojni Šibenčani u svojim romantičnim vožnjama ili avanturističkim pothvatima često sidrili podno utvrde, od lipnja 2019. tvrđava se može posjetiti isključivo organizirano i uz stručno vodstvo.

A što je to tako privlačno i neobično u ovoj renesansnoj tvrđavi, nazvanoj prema nekadašnjem benediktinskom samostanu (11.-15.stoljeće), od kojeg danas nema materijalnih tragova (ostalo je samo sjećanje, ime i naznake tlocrta crkvice na terasi)?

tvrđava sveti nikola

Sve je počelo dolaskom Osmanlija, njihovim zauzimanjem Skradina 1522.godine i težnjom izlaska na otvoreno more što je nagnalo Mletačku Republiku da izgradi tvrđavu na strateškom položaju.

Mada se navodi kako su planove za izgradnju osmislili dvojica arhitekata iz obitelji Sanmichelli, poznatiji Michele (1484.-1559.) i njegov nećak Giangirolamo (1510./14.-1559., upitni datumi), novija istraživanja glavnim graditeljem smatraju Giangirolama Sanmichellija.

Gradnja je trajala od 1540.do 1543., posada i kaštelan djeluju tamo od 1544., a kao dokaz važnosti tvrđave i njezine kvalitetne gradnje, rado se ističe da je koštala 40 000 dukata što je tada bila velika suma (budući da je Ladislav Napuljski Dalmaciju Veneciji prodao za 100 000 dukata!).

Posebnosti tvrđave su njezin trokutasti izgled s istaknutom kružnom glavom (torionom) i oblikom kliješta na suprotnoj strani, korištenje cigle (uz živu stijenu i kamen) koja se dopremala iz Veneta, nedostatak povišenih obrambenih kula te izgled koji je obeshrabrivao napadače.

tvrđava šibenik sveti nikola

Njezina monumentalnost i kompaktnost djelovale su, prema onodobnim svjedočenjima, tako zastrašujuće da su neprijatelji odustajali od napada, pa se, stjecajem okolnosti, nikada nije uspjela testirati njezina obrambena učinkovitost.

Dakako da je tvrđava svetog Nikole vremenom doživjela preinake, pa je tako terasa danas prazna (nema više zgrada za posadu, skladišta i drugo) s novim popločenjem, ali se mogu vidjeti svjetlarnici, topovski otvori, tračnice za okretanje topova, krušna peć i slično.

U unutrašnjosti moćni svodovi fasciniraju nudeći osjećaj zaštićenosti, još uvijek su mogu vidjeti cisterna i zatvor (u kojem je 1914. bio zatočen i književnik Ivo Vojnović (1857.-1929.) zbog političkih razloga), a izuzetna prostornost i način gradnje nudi određenu mistiku.

šibenska tvrđava

Najljepši dio tvrđave su sama ulazna vrata (danas bez krilatog lava) s lijepo izrezbarenim reljefima (Dujam iz Splita, Frano Disanić iz Šibenika), koja podsjećaju da su u neka davna vremena ljepota i funkcionalnost bile nerazdvojive.

Moćna i lijepa tvrđava nazvana po zaštitniku putnika i mornara svetom Nikoli, doista je izuzetna građevina, pa se nadam da će je Šibenčani čuvati kao što je ona nekada čuvala njih.

Fotografije Duško Jaramaz – Pixsell (ljubaznošću Javne ustanove „Priroda“ Šibensko-kninske županije)

olga-vujovic-200Piše: Olga Vujović
Povjesničarka umjetnosti i komparatistica književnosti