Plovidba moćnim Dunavom u njegovom toku između Beograda do Rumunjske granice i grada Kladova neopisivo je lijep doživljaj ovog dijela Europe i Srbije koja je bajkovita iz vodene perspektive. Na tom toku Dunava nalaze se i mnogi kopneni putevi koji su neizostavan dio putovanja pri upoznavanju kulturno povijesnih doživljaja Srbije, stoga krenimo ispočetka.
Srednjovjekovni grad Golubovac
Dolaskom do impozantnog Golubovca nekadašnjeg grada zapravo srednjovjekovne utvrde za koju se ne zna točan datum izgradnje, ne može se nitko oteti dojmu da je ovo atraktivno nalazište jedno od najljepših sačuvanih spomenika srednjovjekovne kulture. Nekoć je služilo za nadgledanje ulaza u Đerdap koja je prirodna granica u tom dijelu Srbije. Njegove čvrste zidine s devet raskošnih kula uzdižu se iznad Dunava, a prvi povijesni izvori grad spominju davne 1335. godine. Prirodni fenomen koji stvara Dunav omogućio je starom Golubovcu izuzetnu stratešku prednost budući da je Dunav podno njega širok svega 70 metara za razliku od ostalog toka koji je širok 6 kilometara.
Lepenski vir
Uz ovaj dio obale Dunava nalazi se i arheološko nalazište Lepenski Vir najznačajnije nalazište pretpovijesnih kultura. Na lokalitetu Lepenskog Vira otkriveni su ostaci sakralne arhitekture iz vremena 6500. do 5500. godine prije nove ere.
Luksuzan riječni brod Aqua Star Maxim veselo je čekao da se putnici ukrcaju na njegovu palubu s dugim šankom, barskim stolicama i nizom ležaljki s naslonima za uživanje u sunčanju i razgledu okoline, a klimatizirani restoran u njegovoj utrobi prepun je domaćih specijaliteta od kojih rastu zazubice. No ledena piva i krajolik koji se vidi plovidbom po najdubljoj Europskoj rijeci mami na palubu s koje se pruža pogled na raskošne zelene obale, s jedne strane Srbije s druge Rumunjske obale.
Plovidba Dunavom
Obala je gotovo načičkana predivnim prizorima iz različitih razdoblja mnogih vladara koji su upravljali ovim krajevima kao i bajkovito lijepim manastirima, poput ženskog manastira Mrakonija, koji i dan danas likuju na hridima iznad hirovitog Dunava. Najupečatljiviji su prizori koji se vide na obali iz doba starih Rimljana. Naime, rimski car Trajan sagradio je put od Beograda kroz Ðerdapsku klisuru, sve do mjesta gdje je čuveni arhitekt iz Damaska sagradio most, čiji se ostaci i danas vide, pod imenom Trajanov most. Gradnja puta završila je 103. godine, a poduhvat je ovjekovječen Trajanovom pločom – Tabula Traiana.
Na ploči je uklesan tekst na latinskom, koji u prijevodu glasi:
„IMPERATOR CEZAR, BOŽANSKOG NERVE SIN, NERVA, TRAJAN AVGUST GERMANIK, VRHOVNI SVEĆENIK, ZASTUPNIK NARODA PO čETVRTI PUT, SAVLADAVŠI PLANINSKO I DUNAVSKO STIJENJE, SAGRADI OVAJ PUT“.
Uz Dunav se nalazi i veliko arheološko nalazište Viminacijum gdje dolaze antropolozi iz cijelog svijeta zbog pronalaska jednog od najznačajnijih rimskih gradova odnosno vojnih logora u vrijeme Hardijanove vladavine, ali i pronalaska najvećeg groblja mamuta u Europi.
Najveći doživlja cijele plovidbe svakako je bio prolaz kroz Dunavski tjesnac gdje posebnim sustavom ustava brod spuštaju za čak 24 metra, koliko iznosi razlika površine vode toka Dunava i Đerdapskog jezera, a boravak između betonskih sustava traje preko sat vremena no praćenje cijelog procesa toliko je zanimljivo da se vrijeme niti ne osjeti.
Grad Kladovo
Kladovo je danas gradić prepun cvijeća i starih uličica koje podsjećaju na njegovu bogatu povijest. Zbog značajnog položaja na samoj granici sa Rumunjskom porjeklo mu je poznato još iz doba Rimljana koji su na tom mjestu imali vojno civilni logor pod imenom Zanes, a Turci su ga naseljavali davne 1524. godine izgradivši tvrđavu Fetislam. Razvoj grada ponajviše u novije doba kreće od izgradnje Hidroelektrane Đerdap.
Zasluženo pod zaštitom UNESCO – selo Rajačke pimnice
Putovanje nastavljamo kopnenim putem i iznimno uskom prašnjavom kaldrmom dolazimo, čini nam se, na kraj svijeta. Prizor sela koje se nalazi između Zaječara i Negotina izgleda kao čarobno. Selo treba konstruktivna njega kada je u pitanju obnova kuća i uređenje okoliša no upravo ta netaknuta autentičnost seoskih ulica sa jedinstvenim izgledom kuća daje mu izgled koji bi mnogi filmski režiseri zasigurno iskoristili za savršene kulise pri snimanju nekog povijesnog spektakla. Iznad sela na brežuljku nalazi se groblje koje svjedoči o davnim vremenima kada su na tom mjestu živjeli stari Kelti, a nadgrobni spomenici građeni su iz pješčanog kamena iz kojeg je izgrađeno i cijelo selo. No ovdje se stanovnici ipak najviše ponose proizvodnjom, kako ga oni zovu, ljekovitog vina i rakija koje se nude u skoro svim domaćinstvima u kamenim podrumima. Ne čudi što sve više turista želi doći u Rajačke Pimnice, jer izuzetna susretljivost i ljubaznost seljana uz domaće specijalitete ostavlja dojam mjesta gdje se napokon možete opustiti.
Kruna na kraju putovanja – Felix Romulijana
Felix Romulijana, na listi zaštićenih spomenika UNESCO-a, savršeno je sačuvano arheološko nalazište rimske utvrde i grada u kojem je živio car Galerije (rođen u blizini Romulijane oko 250. godine), posvojen od cara Dioklecijana i ujedno njegov zet, ali čitav život snažno vezan za svoju majku koja je živjela s njim i vatreno je obožavala planinska božanstva o čemu svjedoče ostaci žrtvenika posebno izgrađen za nju. Rođen u ovom dijelu, nedaleko od grada Zaječara, Galerije je sagradio palaču koja je bila okružena sa preko 6000 rimskih legionara, a unutar utvrde i danas se vide sačuvani ostaci luksuznih vila, kupališta, kompleksa za poslugu i sve potrebne infrastrukture koja je u to doba bila dostupna.
Bio je izuzetno hrabar vojnik, imperator, cijelog života odan svom očuhu Dioklecijanu, a da je jako volio baš ovaj kraj svjedoče i upečatljive grobnice na brdu iznad ovog starog rimskog grada. U neposrednoj blizini izvor je vode koja se smatra afrodizijakom što, osim iznimno vrijednog rimskog nalazišta, privlači također na kušnju sve veći broj znatiželjnih turista.
Autor: Diana Mikloš
