Bećarac, skladatelj Bobić i grupa Nemeček

Velika barokna tvrđava Brod (1715.-1784.) na savskoj obali dala je gradu ime Brod na Savi i mada je grad kasnije (1934.) nazvan Slavonski Brod, utvrda je i dalje ostala važno mjesto.

Danas se u restauriranim dijelovima tvrđave nalaze gradska uprava, dvije škole i dva prostora Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda: Galerija „Ružić i suvremenici“ (2004.) i interpretacijski centar posvećen tamburi „Kuća tambure – slavonska notna bajka“ (2024.; nevezano za rad Muzeja tambure koji je 2013. otvorila Brodska udruga tamburaša).

kuca tambure hrvatska

Priča o tamburi postavljena je u kružnoj putanji i hodajući kroz veličanstveni barokni interijer, posjetitelji prate povijest, rasprostranjenost, tipove i korištenje tambure s primjerenim brojem informacija i dobro odabranim izlošcima što pokazuje da su autori postava (Romana Tekić, Mirela Jagodić, Dalibor Timarac, Gorana Jagarinec) pomno proučili teme i mogući profil publike.

Ulaz u „Kuću“ je „omeđen“ s dvije vitrine: u jednoj se nalazi skulptura Vanje Radauša „Slavonka“ i njegova pjesma o snaši, dok je u dugoj restaurirano tamburaško stojeće čelo koje je 1980. „spasio“ i poklonio skladatelj Branko Starc.

Rasprostranjenost tambure prikazana je na „Svjetskoj mapi tambure“, a nakon nje slijedi „Povijesna lenta“ koja počinje zapisom N. Nicolaia iz 1551. o tome kako mladi janjičari u Bosni sviraju tamburu.

slavonski brod tvrdava kuca tambure

Podatak će vjerojatno začuditi ljubitelje tambure, jer svi znaju da je tambura naša i samo naša (tko još pjeva bećarce?). Osim ako to nisu svirali naši oteti dječaci? Očito je manje poznato da taj „narodni trzalački instrument“, iako tradicionalan ipak nije autohton i k nama su ga (i našim susjedima ) u 14. i 15. stoljeću donijeli Osmanlije.

Spomenuti Nicolas de Nicolay (1517.-1583.) bio je francuski geograf i pratio je francuskog konzula na putu po Turskoj, pa je valjda zatekao momke kako sviraju „svoju“, a zapravo perzijsku tamburu (naš naziv vuče korijen od perzijske riječi za „žicu“).
Valja također reći da pojam „tambura“ obuhvaća glazbala raznih veličina i oblika (kruškoliki i gitarski) a u vitrinama su izloženi: bisernica, brač, bugarija, čelo i berda. I usput, izraz „tamburati“ obično ne rabimo u smislu „svirati tamburu“ nego više ironijski pri opisu nečijeg zamornog govora ili u žargonu kada se nekoga tuče.

kuca tambute tvrdava slavonski brod

Prosvjetitelj Matija Antun Relković u svojem djelu „Satir iliti divji čovik“ (1762.) nije mogao izostaviti tamburu, stoljeće kasnije svestrani Pajo Kolarića osniva prvi tamburaški sastav, a Lisinski sklada solo popijevku „Tamburaška“.

Zatim se, za afirmaciju tambure, redaju povijesno važna imena koja „preskačem“ do godine 2013. kada je Davor Bobić (1968.) skladao „Vinsku simfoniju „Enjingi““ za tamburašku filharmoniju (tamburaški orkestar, udaraljke, puhači ) koja se može čuti u Ambijentalnoj dvorani.
Bobić svaki stavka posvećuje jednom vinu iz vinarije Enjingi pa nakon rajnskog rizlinga („Vinski podrum Zlatne doline“) slijede graševina („Vinski valcer“), zweigelt („Arhiva Slavonica“) i venje (iz vinograda na istoimenom lokalitetu), a svaki stavak prati snimka jednog godišnjeg doba (počevši od zime) tako da se ovisno o datumu posjete može čuti odgovarajući stavak (oni baš jako radoznali moraju doći četiri puta!).

Kuca tambure slavonski brod tvrdava

S obje strane ove dvorane nalaze se dvorane s glazbalima ilustrirajući stare i moderne sustave, zatim slijedi dvorana u kojoj se mogu vidjeti prateći koncertni materijali i odličan izbor fotografija uz nastupe orkestara i malih sastava, novo mjesto tambure u školskom sustavu i kontinuirano mjesto u tradicijskoj kulturi s fotografijama raznih običaja i dijelovima slavonske muške i ženske nošnje s istoka Brodsko-posavske županije. Obilazak završava u majstorskoj radionici u kojoj se na video projekciji može pratiti izrada tambure.

tvrdava slavonski brod tambura kuca tambure

Kako je tambura prvenstveno namijenjena svirci, u kući se nalazi i koncertna dvorana u kojoj nastupaju tradicijski ali i „drugačiji“ sastavi kod kojih se tambura kombinira s drugim glazbalima pa su svoje mjesto na suvremenoj glazbenoj sceni našli Duo Hojsak& Novosel (Tihomir Hojsak na kontrabasu i tamburaš Filip Novosel) i grupa „Nemeček“ u kojoj pjevaju i sviraju Vedran Živković (tambura), Leo Beslać (sintesajzer) i Borna Maksan (bubnjevi): dok duo interpretira glazbenu baštinu, trio autorski povezuje baštinu i eksperimentalni rock donoseći, kako je netko napisao, „neodoljivu buku i mistiku“.

Fotografije: Danijel Soldo

olga-vujovic-200Piše: Olga Vujović
Povjesničarka umjetnosti i komparatistica književnosti

Facebook Like Button