Etiopija afrička zemlja koja je sedam godina iza nas – zemlja vječnih ratnika, vulkana i rodno mjesto kave

Glavni grad Etiopije je Adis Abeba (ujedno i sjedište Afričke unije) koji se smjestio u podnožju planine Entoto na 2400 metara nadmorske visine. Najpopularniji simbol grada jest spomenik Yekatit 12 na Trgu žrtava – rad hrvatskog kipara Antuna Augustinčića i njegovih suradnika. Turisti rado obilaze i  posljednje počivalište Haile Selassieja – katedralu Svetoga Trojstva, Etnografski muzej, ali i tržnicu Merkato – jednu od najvećih u istočnoj Africi. Ovdje možete i kupovati po povoljnim cijenama, osobito ako ste zainteresirani za rukotvorine od drva i kože, tepihe, afričke začine, kavu…

Harar – utvrđeni grad koji ima potisani pakt s divljim hijenama

Na istoku Etiopije leži Harar Jugol, srednjovjekovni muslimanski grad koji je pod zaštitom UNESCO-a. Harar je jedinstven po svojoj arhitekturi i kulturi, a grad je opasan moćnim, povijesnim zidinama. Unutar zidina, koje su Harar činile utvrdom, čeka vas labirint uskih uličica, s 82 vrata i stotinama živopisnih kuća s drvenim balkonima. Nekada raskrižje trgovine i kulture, grad je bio dom i francuskom pjesniku Arthuru Rimbaudu, čija kuća danas služi kao arhitektonski dragulj i podsjetnik na bogatu povijest.

Međutim, ono što Harar čini globalno jedinstvenim jest nevjerojatan suživot s hijenama

Svake večeri, čopori divljih pjegavih hijena dolaze do gradskih zidina, pa čak i unutar njih, u potrazi za hranom. Ova interakcija nije sukob, već stoljećima stara tradicija: “ljudi hijena” (Hyena Men) ručno hrane divlje životinje, često im stavljajući meso izravno u usta. Ovaj običaj počeo je kako bi se hijene držalo podalje od stoke, ali je evoluirao u fascinantan ritual koji simbolizira miran suživot ljudi i prirode, pretvarajući hijene u neku vrstu “gradske čistoće” koja noću čisti organski otpad.

Društvena valuta: žvakanje biljke Khat (čat)

U Etiopiji, posebno u istočnim regijama oko Harara, susrest ćete se s uobičajenom praksom žvakanja lišća biljke khat (poznate i kao čat). Ova biljka sadrži blagi stimulans, katinon, a konzumira se žvakanjem svježeg lišća i grančica. Iako je u mnogim dijelovima svijeta klasificiran kao droga, u Etiopiji je khat duboko ukorijenjen u kulturu, služeći često kao društvena valuta i ritual. Ljudi ga žvaču tijekom dugih putovanja, poslovnih pregovora ili jednostavno prilikom druženja, vjerujući da poboljšava koncentraciju i izaziva blagu euforiju. Ova praksa je posebno vidljiva na tržnicama i među vozačima kamiona, te je važan, premda kontroverzan, dio svakodnevice i ekonomije.

Iako Harar pripada tradiciji naroda Harari, važno je napomenuti da je Etiopija riznica nematerijalne baštine. Primjerice, nedaleko odavde, narod Oromo čuva Gada sustav, drevni demokratski socio-politički sustav koji se također nalazi na UNESCO-ovom popisu. Gada služi kao primjer jedinstvenog upravljanja koje svakih osam godina prenosi vlast s jedne dobne klase na drugu, naglašavajući time bogatstvo etiopskih tradicija izvan gradskih zidina.

Etiopska kuhinja izrazito je popularna u svijetu, a većinom se temelji na dobro začinjenom hrani od mesa i povrća. Wat je etiopska verzija začinjenog curryja, a često se jede i kifto (vrsta začinjenog goveđeg gulaša) koji se poslužuje uz injeru (etiopski spužvast kruh koji nalikuje tortiljama). U zemlji se rado pije tej (etiopsko vino od meda), te kava od lokalno uzgojenih zrna.

Znamenitosti i turističke atrakcije u Etiopiji:

1. Vrijeme i kalendar u Etijopiji – drevna razlika

   U Etiopiji, vrijeme nije samo mjerna jedinica – ono je dio kulturnog identiteta. Zemlja koristi Ge’ez kalendar, što stvara fascinantnu vremensku disonancu: Etiopija zaostaje punih sedam godina i osam mjeseci za gregorijanskim kalendarom, pa se u trenutku pisanja ovog članka u njoj proživljavaju godine 2017. ili 2018.

   Njihov kalendar temelji se na drevnom računanju, a godina ima 13 mjeseci. Dvanaest mjeseci traje po 30 dana, dok preostali, trinaesti mjesec, ima pet ili šest dana (ovisno je li prijestupna godina).

   Jedan od najupečatljivijih primjera te kulturne razlike je način računanja dnevnog vremena: dan im počinje u zoru, odnosno u 6 sati ujutro po našem, međunarodnom vremenu. Satovi se stoga vrte u dva ciklusa od 1 do 12. Kada vas Etiopljanin pozove na “sastanak u 10 sati”, to u europskom smislu znači 16 sati poslijepodne. Ova razlika zahtijeva stalnu mentalnu konverziju, a dodatnu znatiželju izazivaju zidni satovi gdje se kazaljke kreću u smjeru suprotnom od onoga na što smo navikli. Sve to nije puka neobičnost, već je duboko ukorijenjeno u vjerskoj tradiciji i drevnoj kulturi.

   Muzej Lucy

Louvre ima Mona Lisu, a Etiopski nacionalni muzej – smješten u Adis Abebi – ima Lucy. Riječ je vjerojatno najpoznatijem fosilu pračovjeka na svijeta, koji datira od prije 3,2 milijuna godina. To je pravo mjesto za istražiti bogatu arheološku i kulturnu povijest Etiopije. Ljubitelji povijesti mogu se uputiti i u Aksum, na samom sjeveru zemlje, koji je nekoć bio etiopski glavni grad.

2. 

   Simfonija okusa i sveta ceremonija kave specifična za Etiopiju

   Etiopska kuhinja je simfonija začina, no kava nije samo napitak – ona je kulturna valuta i društveno ljepilo, jer je Etiopija kolijevka kave. Upravo se ovdje, prema legendi, dogodilo njezino otkriće kada je pastir Kaldi primijetio da njegove koze postaju neobično živahne nakon što pojedu plodove s određenog stabla.

   Ispijanje kave je u Etiopiji uzdignuto na razinu ceremonije, koju mještani nazivaju “jebena buna”. To je najvažniji društveni događaj dana, a u tradicionalnim domaćinstvima ponavlja se i do tri puta dnevno. Riječ je o ritualu koji traje dva do tri sata i simbol je gostoprimstva, prijateljstva i poštovanja. Odbiti poziv na ceremoniju smatra se nepristojnim.

   Ceremoniju najčešće vodi mlada žena, odjevena u tradicionalnu bijelu pamučnu haljinu. Cijeli ritual odvija se u fazama:

   Ceremonija kave započinje prženjem sirovih zrna kave na dugoj tavi (menkeškeš) iznad žara. Kada zrna postanu crna i sjajna, domaćica ih nosi među goste kako bi udahnuli bogatu aromu svježe pržene kave, koja se miješa s mirisom tamjana i mire koji se pale kako bi se pročistio zrak.

   Pržena zrna zatim se drobe tučkom (mukechta) u mužaru, a samljevena kava se kuha u keramičkoj posudi okruglog dna i uskog grla zvanoj jebena.

   Ispijanje u tri kruga – kava se, s visine od tridesetak centimetara, polako i neprekidno ulijeva u male šalice bez ručki (cini). Prva šalica, abol, najjača je i najvažnija. Slijedi druga, tona, a zatim i treća šalica, nazvana baraka (što znači ‘blagoslov’). Konzumiranje sve tri šalice je običaj koji simbolizira duhovnu transformaciju i smatra se da donosi blagoslov.

   Uz kavu se tradicionalno grickaju kokice ili kruh. Iako se najčešće pije sa šećerom, u nekim ruralnim područjima dodaje se i sol, što je ostatak tradicije iz vremena kada je šećer bio rijedak i skup.

   

   Vodopad Tis Isat

Jedna od najvećih atrakcija Etiopije jest vodopad Tis Isat, što na amharskom jeziku znači voda koja se dimi. Grandiozni slapovi padaju s 45 metara visine, a nalaze se na rijeci Plavog Nila – 30 kilometara nizvodno od etiopskog grada Bahir Dara.

3. Nacionalni parkovi

Etiopija se diči s desetak prekrasnih nacionalnih parkova. Želite li istražiti etiopsku divljinu krenite u Nacionalni park Awash, koji se smjestio 225 kilometara istočno od glavnog grada, u pokrajini Afar. Ovdje ćete pronaći neke zanimljive endemske biljke i autohtone životinjske vrste poput dik-dik antilope, impale te velik broj egzotičnih ptica. Na raspolaganju vam su i Nacionalni park Omo, Mago, Neshisar, Yangudi…

4. Aktivni turizam

Ljubitelji adrenalinskih aktivnosti u Etiopiji će doći na svoje. Isprobajte rafting na poznatoj rijeci Omo koja protječe sjeveroistočnim dijelom zemlje. Imate li alpinističkih sklonosti odvažite se na osvajanje najvišeg vrha Etiopije – Ras Dashan (4550 m).

5. Dvorci i palače

Etiopija je jedna od rijetkih afričkih zemalja koja se može podičiti neobičnom kolekcijom dvoraca i palača. Kraljevski zamak Fasil Ghebbi, dvorac Fasilides i zamak Menteyab samo je dio njihove ponude, koje se nalazi  u gradu Gondaru. Nekadašnja prijestolnica etiopskih vladara smjestila se na sjeverozapadu zemlje u povijesnoj pokrajini Bedžemder.

Lalibela u Etiopiji često se naziva “Osmim svjetskim čudom” zbog svojih jedanaest monolitnih crkava isklesanih izravno iz vulkanske stijene. Izgrađene su krajem 12. i početkom 13. stoljeća po nalogu kralja Gebre Meskela Lalibele iz dinastije Zagaj.

Ovaj povijesni fenomen leži u činjenici da crkve nisu izgrađene na tradicionalan način, već su isklesane od vrha prema dolje iz čvrste stijene, što je nevjerojatan inženjerski i arhitektonski pothvat. Kompleks je osmišljen kao “Novi Jeruzalem” nakon što je muslimansko osvajanje onemogućilo kršćanska hodočašća u Svetu zemlju. Crkve su povezane mrežom rovova i tunela, a najpoznatija među njima, crkva Bet Giyorgis (sv. Jurja), ima savršen križni oblik. Lalibela je i danas aktivno duhovno središte i važno mjesto hodočašća za pripadnike Etiopske pravoslavne tevahedo crkve te je uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske baštine.

Erta Ale zovu još i Vrata Pakla u Afarskoj depresiji

U Etiopiji se nalazi možda i najspektakularnija, ali i najnegostoljubivija točka na Zemlji – Erta Ale, aktivni vulkan smješten u ekstremno vrućoj i negostoljubivoj Afarskoj depresiji, blizu granice s Eritrejom.

Erta Ale, što na afarskom jeziku znači “planina koja se dimi”, uzdiže se 613 metara iz područja koje se nalazi ispod razine mora. Njegova najveća atrakcija, i ono što ga čini jedinstvenim u svijetu, jest stalno jezero lave u krateru na vrhu. Ovaj bazen usijanog, tekućeg magmatskog materijala jedno je od samo šest takvih jezera na planetu, a smatra se i najdugovječnijim, aktivnim još od 1906. godine.

Lokalno stanovništvo Afari, koje je poznato po svojoj čvrstoj tradiciji, južnu pukotinu vulkana zovu “ulaz u pakao”. Noću, kada se spusti temperatura (koja se danju penje i preko 47 °C), posjetitelji mogu promatrati hipnotički prizor konvekcijskih struja magme: tanka crna kora neprestano puca, a crvene, usijane žile tekuće lave izbijaju na površinu, stvarajući svjetleći spektakl. Iako je vulkan aktivan (zabilježene su erupcije, poput one 2005. i 2017.), on privlači avanturiste željne pogleda u doslovno vatreno srce planeta.

Naslovna fotografija: Hector Conesa / Shutterstock.com