Hrvatski istraživač Titanica – Slobodan Novković

Moj sljedeći sugovornik istinski je zaljubljenik u povijest slavnog broda „Titanica“ i trenutačno jedini ozbiljni hrvatski istraživač katastrofe Titanica.

Također želim naglasiti da je gospodin Slobodan Novković jedini autor na području Hrvatske koji je napisao knjigu o najpoznatijem brodu svih vremena, a knjiga se zove Titanic-između povijesti i mitologije.

slobodan-novkovic

Zbog zainteresiranosti prema dotičnom povijesnom događaju krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća kreće stopama hrvatskih titanikologa Miroslava Matovine i Dragutina Čubrića.

Nekada dječačka zainteresiranost pretvorila se u ozbiljno istraživanje i proučavanje, a vjetar u leđa i još veću zanimaciju dobio je živeći u Švicarskoj gdje mu je literatura bila dostupnija, a dodatno mu je pobudila interes.

Za Slobodana 1997. godina je izuzetno važna u životu jer tada postaje članom Švicarskog Titanic društva, a te iste godine izlazi njegova prva knjiga pod nazivom „Titanic“.

Danas Slobodan ima 52 godina, živi i radi u Zagrebu. I dalje se bavi proučavanjem svega vezano za važan povijesni događaj, u kontaktu je s brojnim svjetskim poznatim stručnjacima i titanikolozima koji gaje zajedničku ljubav i interes prema velikoj grdosiji Titanicu.

Specijalno za Wish portal, hrvatski istraživač Titanica odgovara na naša pitanja koja su vrlo zanimljiva, govori o stvarnim događajima koji su se događali na brodu, aktualnostima u svijetu vezano za tada najveći svjetski brod te zanimljivim informacijama koje su otkrivene.

slobodan-novkovic-1

Kratka povijest Titanika

Slavni brod Titanic o kojem su snimljeni filmovi i opjevane mnoge pjesme još uvijek oduševljava i oduzima dah ljudi diljem cijelog svijeta. U povijesti brodske industrije ne pamti se kada je koji brod pridobio toliku pažnju medija i pobudio interes među ljudima kao što je to bilo s Titanicom.

Legendarni brod upisao se u povijest čovječanstva, a ne postoji generacija koja barem nije čula za njegovo ime. Brod svjetskoga glasa bio je jedan od brodova u vlasništvu tvrtke „White Star Line“. Gradnja Titanica započela je 1909. godine, a pratio ga je glas najsigurnijeg broda zbog tadašnje najbolje tehnologije.

Dimenzije Titanica u to doba uvrstile su ga u najveće grdosije toga vremena. Širina mu je bila 28 metara, dužina 269 metara, a nosivost broda iznosila je oko 50.000 tona. Tada, najveći putnički brod je imao devet paluba na čijoj izgradnji je sudjelovalo oko 17 000 radnika. Titanic se smatrao nepotopivim zbog posebne konstrukcije trupa, koji je poprečnim pregradama bio podijeljen u 16 vodootpornih komora.

W: Kako to da ste se odlučili posvetiti proučavanju povijesti Titanika, a kasnije i napisati nekoliko knjiga na navedenu tematiku?
Oduvijek su me zanimali veliki povijesni događaji poput Prvog svjetskog rata, Drugog svjetskog rada, atentata na predsjednika SAD-a Fitzgeralda Kennedya, spuštanje na Mjesec i povijest kao takva koja me oduvijek privlačila. Među njima se pronašla danas svima vrlo poznata priča o Titanicu koje je okupirala moju pažnju i interes, a vrlo ubrzo započelo je i samo proučavanje znamenitog događaja. Najviše me fascinirao film iz 1969. godine pod nazivom „A night to remember“, britanska drama koju je producirao William MacQitty, gdje započinje moj dublji interes.

W: Kada ste se prvi puta susreli s navedenom temom?
Moram priznati da je na moju zanimaciju potaknula i moja baka koja mi je pričala o Titanicu, a prvi puta sam se susreo s ovom temom kada sam imao otprilike 14-15 godina. Osim zanimljivosti ovog samog događaja, u meni je prevladala ona dječačka znatiželja.

Na prvu me fascinirala knjiga (autor Walter Lord) po kojoj je snimljen i navedeni film „A night to remember“ i sam splet događanja koji me nije ostavio ravnodušnim. To je bio samo jedan dio događanja u knjizi, a ono što me najviše ostavilo bez daha bio je lanac nesretnih okolnosti i pehova koji su pratili taj brod.

I tako je započela moja avantura s Titanicom, počeo sam čitati knjige koje su tada bile dostupne, a nabavljao sam ih iz Švicarske, Engleske, Austrije i Njemačke. Volio bih naglasiti da su mi neki odgovori dolazili sami dok sam čitao knjige, međutim na svako odgovoreno pitanje došlo je deset novih na koje nisam znao odgovor. Tada olupina još nije bila otkrivena tako da se upitnici nad mojom glavom samo množili.

slobodan-novkovic-2

W: Što Vas je najviše privuklo da se i sami upustite u proučavanje ovog dramatičnog događaja?
Kao što sam već gore rekao fascinirao me lanac nesretnih okolnosti i pehova koji su pratili Titanic. Fascinacija je nastala kroz te događaje u tri sata gledanja filma odnosna cijela ta paleta ljudskih sudbina koja se isprepliće i njihove životne situacije u tom trenutku. Usudio bih se reći da sve što je moglo krenuti loše te noći, krenulo je loše.

W: Po Vašem mišljenu je li događaj s Titanikom bio stvarno splet okolnosti ili mislite da su ispravne neke od teorije zavjera u kojima se govori da je Titanik „potopljen“?
Događaj s Titanikom je bio splet nesretnih okolnosti. Titanik je jedna tema koja je jako zahvalna samoprozvanim stručnjacima koje ne poznaju duboku ovu tematiku pa se izmišljaju razne teorije zavjere, požara ili poplava na brodu.

Istina je vrlo banalna i jednostavna. Ledena santa je potopila jedan brod koji je u tom trenutku bio najveći i najmoderniji na svom prvom putovanju pun tada najvećih svjetskih bogataša. Jednostavno su se nesretni događaji nanizali jedan iza drugog koji su doveli do ove velike tragedije. A što se tiče teorija zavjere, one će uvijek postojati i bit će aktualna tema.

W: Zbog čega se onda govori o teorijama zavjere ako smatrate da nisu stvarne?
Zato jer će se ovakve teme uvijek jako dobro prodavati, posebno kada se u priču ubace potencijalne teorije zavjere. Titanik je tema koja se uvijek prodaje.

W: O kakvim je teorijama točno riječ?
Prvo je postojala teorije zamjene broda koja govori da se Titanic zamijenio s Olympicom dok druga kaže da je Titanic bio namjerno potopljen. Zatim je neko vrijeme bila aktivna teorija o požaru iako se prije isplovljavanja zaista dogodio požar na Titanicu. Međutim na svakom desetom brodu kako bismo rekli koji je u to vrijeme isplovljavao je tinjao „požar“ jer se ugljena prašina u bunkerima vrlo lagano mogla zapaliti.

No to nisu klasični požari koje mi poznajemo, nego to je bio ugljen koji je tinjao lokaliziran na jednom prostoru i nije se mogao proširiti. Taj požar se ugasio na način da se ugljen trošio sve više i više, a završio je dan prije sudara sa santom leda. Na što ljudi koji se bave teorijama zavjere misle te na što aludiraju ne bih točno znao.

Možda smatraju da Titanic nije potonuo konkretno zbog pravog požara nego da su vodootporne komore zbog velikih vrućina bile oslabljenje, za što postoji mogućnost. Također je moguće da je ta vodootporna pregrada pod pritiskom vode možda popustila 15 minuta ranije, ako to usporedimo sa situacijom da nije bilo nikakvog oštećenja. No rekao bih to nije utjecalo na cjelokupan događaj.

slobodan-novkovic-3

W: Kako je moguće da je kod tako kvalitetno sagrađenog broda (tog vremena) došlo do tolikog oštećenja?
Nije poznato je li ikada u povijesti pomorstva ijedan brod preživio tolika oštećenja kao Titanic. Danas bi i moderni brodovi potonuli, da dožive takva oštećenja. Svjedoci smo da danas puno moderniji brodovi, sagrađeni od boljih materijala uz neka lokalna oštećenja mogu potonuti i puno brže.

W: Gdje je Titanic pretrpio oštećenje?
Titanic je pretrpio oštećenja na ukupnoj dužini od 75 metara na 6 mjesta, na desnoj strani pramačnog djela. Rekao bih da su oštećenja bila strateški nepovoljno raspoređena tj. na svaku komoru po jedno oštećenje.

Realno Titanic bi ostao usporeno ploviti ili plutati s četiri preplavljene komore, međutim nakon sudara sa santom leda Titanicu je oštećeno prvih šest komora. Zbog težine vode, voda se prelijevala iz komore u komoru i dobila se domino reakcija. Titanic ne bi potonuo da je frontalno udario u santu leda ili da je manje komora bilo oštećeno.

W: Koliko osoba je sveukupno preživjelo potonuće Titanica?
Samo potonuće broda Titanic preživjelo je 716 ljudi, ali naknadno je od ozljeda ili smrzavanja umrlo njih četvero. U New York je stiglo 712 preživjelih.

W: Od 712 preživjelih na Titanicu koliko ih je bilo sa područja bivše Jugoslavije?
Od 712 ljudi bilo je 39 putnika sa ovih područja; 30 hrvatskih, 5 slovenskih i 4-oro putnika iz Bosne. Titanic je isključivo bio iseljenički brod kojim su se ljudi prevozili iz Europe u Ameriku, a ne kako se kod nas prezentira Titanic kao luksuzan brod dostupan samo za bogatu klijentelu i uživanje.

Naravno da je kao i svugdje postojao prvi razred no Titanic je imao svoju namjenu, a putnici na brodu su prvenstveno išli trbuhom za kruhom. Od 30 hrvatskih putnika 3-je ih je preživjelo; gospođa Mara Osman Banski iz Čazme, Ivan Jalševac iz Topolovca (kod Siska) i Nikola Lulić iz Perušića.

Volio bih naglasiti da je najveći broj ljudi koje je stradao na brodu bio iz Like, a sveukupno stradalo je 16 Ličana.

W: Jeste li ikada razgovarali s potomcima preživjelih i jeste li u kontaktu?
Da imam kontakte s potomcima ljudi koji su bili na brodu. Oni uglavnom znaju osnovne informacije, ali većinu stvari mogu saznati od nas koji se proučavanjem Titanica bavimo dugi niz godina. Došli smo do nekih fotografija i predmeta koji su nam pomogli u sastavljanju cjelokupne priče, a predmeti iz Titanica se nalaze i mnogo godina nakon stravične tragedije.

Autor: Marina Jakšić