Radovljica gradić najslavnijih reklama

Srednjovjekovni slovenski gradić Radovljica ili kako ga zovu Radolca čarobno je bajkovit gradić prepun inspirativnih ulica i starih, vrlo vjerno restauriranih kuća koje nalikuju na kazališne kulise. Upravo iz tih razloga ovaj živopisno mjesto mnogo je puta poslužilo za snimanje mnogih svjetskih reklamnih spotova poput reklame za poznate proizvode talijanske slavne kuće za proizvodnju kolača i slatkiša Bauli.

Stanovnici ovog gradića shvatili su na vrijeme ljepotu svoje okoline i zato su zajedničkim snagama udruženi, svatko sa svojim znanjima i vještinama, učinili mjesto još privlačnijim, a dokaz tome je sve veći i veći svakodnevni posjet mnogobrojnih turista.

Radovljica

Što se mora vidjeti i doživjeti

Pogled na grad s vidikovca ostavlja dojam da se nalazite u nekoj od Grimmovih priča o princezi i princu dok pogled s druge strane puca na predivne planine optočene crnogoričnom šumom i mirnom rijekom. Unutar grada, čiji građani neminovno žive u duhu prošlosti, konstantna su događanja poput raznih festivala i sajmova na glavnom gradskom trgu, javnih predstava i nastupa zanimljivih umjetnika. Ono što svakako nikako ne prolazi nezapaženo jest ručna izrada pralina punjenih različitim okusima poput oraha ili biljaka od kojih neke rastu samo u tom kraju. Festival čokolade koji se odvija u proljeće ljubitelje čokolade privlači magnetskom snagom. Svaka od njih izgleda kao umjetnička razglednica, a tvorci ove obožavane slastice daju svoje jedinstvene pečate poput latica cvijeća ili kandiranog voća kojima ukrašavaju ili daju specifičan okus svakoj tabli i ukusnoj kockici koja s topi u ustima.

Radovljica

Izdvojeno:

> Iznad ušća Save Bohinjka i Sava Dolinka stoji Radovljica s brojnim sačuvanim kulturnim građevinama i spomenicima od koji je najupečatljivija crkva Svetog Petra i obrambena kula
> U Radovljici je rođen (1756-1795) otac slovenskog kazališta Anton Tomaž Linhart
> Grad Radovljica ima najveći broj sunčanih dana u Gorenjskoj regiji

Radovljica

Muzej Čebelarstva

No tu nije kraj uživanjima jer se među živopisnim fasadama, osim niza kulturnih spomenika, nalazi Muzej Čebelarstva budući je specifično ovaj kraj poznat po posebnim vrstama pčela, koje su zamislite poznate po svojoj mirnoći kada ih posjećuje njihov pčelar, ali ono po čemu se ove vrijedne životinjice najviše cijene jest vrhunska kvaliteta meda koje daju. U ovom jedinstvenom muzeju posjetitelji će upoznati kako su se tretirale pčele još u vrlo davna vremena kada su pčelari oslikavali košnice postavljajući pločice na njih sa iznimno interesantnim slikovnim sadržajem, jer se smatralo da će pčele tako lakše prepoznati svoj “dom” kada se vraćaju s ispaše. Naravno uz stručno vodstvo vodiča saznati se može još puno toga o pčelama, proizvodnji iz davnina i današnjem tretmanu hranjivih i ljekovitih pčelinjih proizvoda.

Radovljica

Totalni hedonizam u restoranu muzejskog primjerka Licitar

Dominantan je na trgu Linhart i poznat po mnogočemu restoran Licitar koji čak ponajviše odražava nekadašnji život građana srednjovjekovne Radovljice. Uređen, zapravo ostavljen u svom originalnom izgledu i uređenju srednjovjekovnoga duha nekadašnje gostionice, svaki gost uživati će u domaćim okusima ovog kraja koji se ne zaboravljaju. No, to nije sve u čemu mogu uživati gosti restorana Licitar. Naime, sam njegov naziv govori o posvećenosti drevnom suveniru Licitaru i stoga kada uđete u podzemne prostorije zaista se otkriva čaroban prostor u kojem samo što sa svih strana ne izlaze mala mitska bića, patuljci koji revnosno rade. Ali umjesto žive slike koja se nameće u ovoj mini tvornici Licitara stoje nasmijani majstori koji proizvode, uče kroz radionice izradu Licitara i ujedno prodaju najrazličitije oblike ovog tradicionalnog suvenira i uspomene.

https://www.youtube.com/watch?v=FlPPlj9XzhA

Izdvojeno:

> Da li znate priču o tome zašto su nekada mladići poklanjali licitarska srdašca svojim odabranicama? Poklanjali su licitare u obliku srca koji na sebi imaju ukrasno ogledalce i dan danas kako bi djevojka i njegova buduća svaki puta kada se pogledaju u njega znale sa sigurnošću da se nalaze i u srcu svoga dragoga.

Autor: Diana Mikloš

Facebook Like Button