Šašavice i pametnjakovići

Američki književnik Francis Scott Fitzgerald (1896.-1940.) pripada umjetnicima takozvane izgubljene generacije.

Taj termin Gertrude Stein (1874.-1946.), koji je popularizirao Ernest Hemingway (1899.-1961.), podrazumijeva generaciju rođenu između 1880. i 1900. koja se, nakon Velikog svjetskog rata, zatekla dezorijentirana, nemirna i bez jasnog cilja.

Većina književnika spomenute generacije svoje je prve radove objavila oko 1920., pa je ta godina presudna i za Fitzgeralda koji romanom „Ova strana raja“ ulazi u književnost kao društveni kroničar takozvanog doba jazza.

flappers-parody-club-1

Fitzgeraldov najpoznatiji roman je „Veliki Gatsby“ (1925.), koji je doživio čak pet filmskih ekranizacija (1926. (sačuvana samo jednominutna najava), 1949., 1974., 2000., 2013.), a najveći su uspjeh doživjele verzije u kojima su naslovnu ulogu glumili Robert Redford (1974.) i Leonardo di Caprio (2013.).

Mada je poznatiji po svojim romanima, Fitzgerald je napisao 164 kratke priče koje su uglavnom „rasute “ po književnim časopisima, a tek ih je dio ukoričen u zbirke.

U hrvatskom nakladništvu postoje zaljubljenici u „zaturene“ autore odnosno poklonici vrijednih a zanemarenih knjiga, pa su se u hrvatskom prijevodu pojavile Fitzgeraldova zbirka priča iz 1922. pod nazivom „Priče iz doba jazza“ (Miroslav Nikolac, Šareni dućan, 2009.) i zbirka priča iz 1920. hrvatskog naslova „Kopneni gusar i druge priče“ (Ana Levak Sabolović, Zagrebačka naklada, 2016.).

Fitzgerald-final-page-001

Naslov zbirke koja sadrži osam priča osmišljen je preko naslova prve priče „Kopneni gusar“ (The Offshore Pirat), jer je originalni naslov prilično neobičan i pomalo neprevediv: „Flappers and Philosophers“.

Naziv „flappers“ koristio se 1920. za mlade žene koje su nosile kratke suknje (do koljena) i kratke frizure (takozvane bob frizure), pile (u doba prohibicije!) i pušile u javnosti, napadno se šminkale i jurcale autima, slušale jazz i bile sklone ležernom seksu.

flapp2

U ovoj svojoj prvoj zbirci priča, Fitzgerald glavnim junakinjama pridaje tek neke od nabrojenih osobina, no u pravilu se radi o prilično svojeglavim i beskompromisnim mladim damama.

Na primjer, tvrdoglava, prgava i romantična Ardita u „Kopnenom gusaru“ izluđuje svojeg strica odlukom da se „spetlja“ sa zloglasnim zavodnikom, ali je lukavi stric pobjedi njezinim vlastitim oružjem, romantičnom pustolovinom.

flapp prva-3

U priči „Palača od leda“ kroz sukobe između dvoje mladih ironično su prikazane razlike između životnih načela stanovnika američkog Sjevera i Juga, u priči „Glava i Ramena“ stjecajem okolnosti, usprkos pretpostavljenih karakternih osobina, na komičan način dolazi do zamjena životnih pozicija, dok je u priči „Zdjela od brušenog stakla“ glavna junakinja na jeziv način kažnjena za svoju bahatost.

Priča „Bernice se šiša na kratko“ (Bernice bobs her hair) predstavlja malo remek djelo kratke proze, jer ne samo da pratimo Bernice, koja se uz pomoć sestrične Marjorie pokušava uklopiti u društvo (budući da je pomalo stidljiva i nezgrapna djevojka), nego (barem ja) počinjemo za nju navijati.

Njezino „uklapanja“ u društvo završava prilično brutalno po Marjorie, ali je meni Bernice, model osvetnice za sve omalovažavane djevojke, i dalje draga.

Dok su ženski likovi ključni u prvih pet priča, u preostale tri naslovljene „Blagoslov“, „Dalyrimple na krivom putu“ i „Četiri šake“, pripovjedač se fokusira na „muške“ odnosno društvene i ekonomske teme (to je vjerojatno drugi dio naslova vezan uz „filozofe“) opisujući ne uvijek legalne načine u ostvarivanju životnih ciljeva.

Priče u ovoj zbirci objavljenoj na samom početku Fitzgeraldovog književnog rada pokazuju finu ironiju, autorovu simpatiju prema likovima (ma kakvi oni bili) i neočekivane zaplete koji izranjaju iz naoko običnih situacija.

Doista, život je neiscrpni rudnik, a Fitzgerald je nesumnjivo pronicljiv i marljiv rudar.

olga-vujovic-200Piše: Olga Vujović
Povjesničarka umjetnosti i komparatistica književnosti