Oznaka: Olgine recenzije

Nadire li nada i u naš kraj?

„Želio sam se odmaknuti od sebe kakav sam u novinarstvu, otrovan i bezobrazan i naći u sebi neku dobrotu“ rekao je novinar i književnik Ante Tomić (1970.) u povodu romana „Nada“

Grintanje, jamranje, kukanje, prigovaranje i ostalo-anje

Predstava „Kvetch“ Stevena Berkoffa u režiji Matka Raguža je baš onakvo ostvarenje kakvo želim (i očekujem) u programu Teatra Exit (9.12. 2025.).

Samo su pande u sretnom braku…

Sve češće mislim da „paralelni svjetovi“ nisu tvorevina pisaca naučno-fantastičnih pripovjedaka već naša, po svemu sudeći nedovoljno osviještena stvarnost

Poletarci već lijepo lete

Kazališne predstave iznikle na nezavisnoj sceni nije uvijek lako vidjeti izvan njihove matične sredine jer su im izvedbe često skopčane s raznim tehničkim i financijskim teškoćama i zato koristim svaku prilika da ih gledam.

Oni nisu buduća nego sadašnja publika

Odlazeći na predstave za sasvim, sasvim malu djecu osjećam se poput uljeza i očekujem da će mi biti nejasno o čemu se radi i da će mi možda biti čak i dosadno jer sam ja velika, velika.

Ne boj se, Nemeček!

Mađarski književnik Ferenc Molnar (1878.-1952.) trajno je upisan u književnost za djecu svojim romanom „Junaci Pavlove ulice“ (1907.) koji se i danas rado čita

Jesu li ti tenisice suhe?

„Postoje samoće koje nisu naš izbor, koje su posljedica nekih okolnosti, a postoje i one samoće koje su itekako naš izbor, naša odluka, naš jedini potrebni životni suputnik.

Teško je pogledati majci u oči

Zagrebačka umjetnička organizacija i udruga djelovanja u kulturi „Arterarij“ ne bježi u svojim predstavama od teških, dapače traumatičnih tema i fragilnih skupina, svjesni da tek izgovorena riječ može dočarati svu puninu počinjenog zla.

Suživot biljaka, skulptura i čitalaca

Galerija VN (Zagreb, Ilica 163a) je ujedno i čitaonica dnevne štampe, pa se pri postavu izložbi nastoji osigurati prostor za čitatelje

Nije sve u ljepoti

Odabravši kombinaciju kajkavskih dijalekata i arhaizama, Miroslav Krleža je napisao zbirku pjesama „Balade Petrice Kerempuha“ u kojoj se izravno ili na posredan način bavi socijalnim i egzistencijalnim temama.