U posljednjih nekoliko godina, svijet rada promijenio se iz temelja. Nije više nužno sjediti osam sati u uredu kako bismo obavili posao. Zahvaljujući tehnologiji, fleksibilnosti i promjeni radnih navika, na scenu stupa takozvani smart working/pametni rad, sjajan koncept koji mijenja sve što smo dosad smatrali “normalnim” radnim danom.
Što je zapravo pametan rad?
Pametan rad (engl. smart working) podrazumijeva fleksibilan način rada koji kombinira tehnologiju, autonomiju i odgovornost kako bi se posao obavio učinkovito — bez obzira na lokaciju ili tradicionalno radno vrijeme. To nije samo rad na daljinu. Pametan rad znači imati mogućnost prilagoditi kada, gdje i kako radimo, dok se pritom zadržava ili čak povećava produktivnost.
U praksi to može značiti:
> Rad od kuće, coworking prostora ili s druge lokacije
> Hibridni model (djelomično u uredu, djelomično od kuće)
> Fleksibilno radno vrijeme
> Korištenje digitalnih alata za suradnju i upravljanje projektima
> Pametan rad stavlja naglasak na rezultate, a ne na sate provedene za stolom.
Gdje je pametan rad najprihvaćeniji?
Dok neke zemlje još uvijek pokušavaju pronaći ravnotežu između starog i novog načina rada, druge su već uspostavile čvrstu infrastrukturu i zakonodavni okvir koji podržava fleksibilan rad. Evo koje zemlje prednjače.
1. Nizozemska
Nizozemska je nesumnjivo lider pametnog rada u Europi. S gotovo 65% zaposlenih koji imaju mogućnost rada na daljinu, ova zemlja kombinira visoku digitalizaciju, odličan javni prijevoz i kulturu ravnoteže između posla i privatnog života. Tvrtke potiču fleksibilnost, a zakoni omogućuju zaposlenicima da biraju radne uvjete koji im najviše odgovaraju.
2. Švedska i Danska
Skandinavske zemlje tradicionalno ulažu u kvalitetu života i povjerenje među poslodavcima i zaposlenicima. Pametan rad ovdje nije trend, već standard. Uz snažnu digitalnu infrastrukturu i kulturu jednakosti, radnici uživaju autonomiju, a poslodavci dobivaju lojalnost i učinkovitost.
3. Njemačka i Irska
Njemačka je poznata po svojoj organizaciji i disciplini, no i po brzoj prilagodbi novim tehnologijama. Irska, s druge strane, koristi svoj položaj tehnološke baze Europe (zahvaljujući brojnim međunarodnim IT kompanijama) kako bi promovirala rad na daljinu.
4. Portugal i Španjolska
Južna Europa možda je kasnije ušla u svijet pametnog rada, ali je to učinila velikim koracima. Portugal nudi digitalne nomadske vize, coworking prostori niču u Lisabonu i Portu, a zakonodavstvo je usmjereno na zaštitu prava udaljenih radnika. Španjolska slijedi sličan put, uz fokus na ravnotežu između poslovnog i osobnog.
A gdje je tu Hrvatska?
Iako Hrvatska ne prednjači u postotku ljudi koji redovno rade na daljinu, napravljen je veliki iskorak u privlačenju digitalnih nomada. Digitalna nomadska viza, dobra internetska povezanost u urbanim središtima i atraktivni životni uvjeti (more, planine, kultura) čine Hrvatsku zanimljivom bazom za one koji rade “pametno”. No, za širu implementaciju pametnog rada unutar domaćih tvrtki još je prostora za razvoj — posebno u srednjem i javnom sektoru.
Pametan rad nije budućnost — on je sadašnjost. Najuspješnije zemlje pokazale su da fleksibilnost ne znači manju produktivnost, već upravo suprotno. Ključ je u povjerenju, tehnologiji i prilagodbi.
Za Hrvatsku je ovo prava prilika, kako za privlačenje svjetskih radnika, tako i za modernizaciju domaće radne kulture. Jer rad ne bi trebao biti vezan za mjesto već za svrhu i rezultate.
Tekst: Borna Horvat
