Zagonetni Prag – otkrijte sve tajne čarobnoga grada

Magnetski privlačna ljepota Praga zbunjuje brojne posjetitelje. Neki ga drže zagonetnim, drugi kažu da je poput vremeplova, nadrealističan i boemski. Francuzi su i osmislili izraz ‘bohemian’ kako bi okarakterizirali umjetnički i opušten stil stanovnika iz Češke (Bohemije), kraljevstva kojem je Prag nekoć bio prijestolnica.

Povijesno gradsko središte toliko je dobro očuvano da ga je veliki češki redatelj Miloš Forman odabrao kao mjesto snimanja kultnog Amadeusa iz 1984., u kojem je prikazao život Amadeusa Mozarta – koji je obožavao Prag i u njemu stvorio neka od svojih najboljih djela. Veliki skladatelj jednom je rekao da je njegovo srce zapravo u Pragu.

Tijekom legendarnog Proljetnog glazbenog festivala u srcu Europe sudjeluju glasoviti orkestri iz cijeloga svijeta. Prag je oduvijek bio grad glazbe. Od jazzera koji zabavljaju posjetitelje u klubovima i kavanama, do bezbrojnih izvođača koji stvaraju neponovljiv ugođaj na Karlovom mostu.

Osim Mozarta, Prag su posjećivali i Beethoven, Berlioz, Liszt, Wagner i Čajkovski kako bi izvodili svoja remek-djela u Narodnom kazalištu pred otmjenom publikom. Češkim glazbenim temama bavili su se Smetana, Dvorak i Janaček, koji su se upisali i u svjetsku glazbenu povijest. No život u Pragu nije oduvijek bio samo glazba.

Željezo i baršun

prag-4
Puna četiri desetljeća Prag je pod komunističkom palicom bio izoliran iza „željezne zavjese“. Nakon što se Čehoslovačka baršunastom revolucijom oslobodila sovjetske dominacije, posjetitelji su masovno pohrlili u prijestolnicu šarma, povijesti i tradicije.

Tijekom osamnaestog i devetnaestog stoljeća izgled Praga se nije drastično mijenjao. Habsburgovci se njime nisu pretjerano bavili, niti ulazili u grandiozne arhitekturalne projekte kao što je to bio slučaj s drugim gradovima. Međutim, opušteni šarm kojim Prag odiše danas, krije burnu prošlost – od vjerskih sukoba u desetom stoljeću, vladavine husista nakon što je Jan Hus spaljen na lomači do progona Židova i Praškog proljeća.

Svi putevi vode na Karlov most

prag-3
Srednjovjekovni grad brojnih previranja najbolje je obići pješice. Karlov most koji povezuje Stari grad na istočnoj obali rijeke s Donjim gradom na zapadnoj obali nezaobilazna je atrakcija i prometna arterija grada.
Most dugačak 515 metara bio je jedina mogućnost prelaska Vltave te smjer kretanja povorki tijekom svečanosti. S Karlovog mosta puca prekrasan pogled na gotičke zvonike Katedrale sv.Vida i neoklasicistički dvorac Hradčany.

Krasi ga trideset likova svetaca, koji tamo stoje od razdoblja protureformacije. Prema legendi, pobožni prolaznici su nekoć prolazili mostom i skidali šešir pri susretu sa svakim svecem, umjesto pozdrava. Među kipovima je i zaštitnik mosta sv. Ivan Nepomuk koji je po nalogu kralja Vaclava IV. bačen u Vltavu jer je navodno odbio kralju otkriti sadržaj kraljičine ispovijesti.

prag-2

Bili na njemu sveci ili heretici, kraljevi ili komunisti, Karlov most oduvijek je bio u središtu povijesti. Ondje su okrunjeni češki kraljevi, a za vrijeme husitskog pokreta pristaše Jana Husa okupljale su se na Maloj Strani.
Friedrich von der Pfalz pobjegao je preko mosta nakon izgubljene bitke za bijelu planinu, gdje je njegova protestantska vojska poražena od habsburških trupa. Godine 1649. praški su studenti branili staru gradsku jezgru od napredujućih Šveđana, a dvjesto godina kasnije ovdje se borilo za nezavisnost od Austrije.

Danas se na mostu sudaraju samo rijeke turista koji ovamo dolaze iz svih krajeva svijeta. Karlov most postao je šetalište i mjesto za susrete umjetnika i glazbenika – veliko gradsko kazalište.

Kultni sat

prag-6
Simbol grada je Orloj, astronomski sat na pročelju Stare gradske vijećnice koji slavi preko 610 godina postojanja. Uz vrijeme, pokazuje i Mjesečeve i Sunčeve mijene, kretanje zvijezda te ekvinocij i dane posta.

Svakog punog sata lik Smrti okreće pješčani sat i udara o zvono, dok se kao u lutkarskoj predstavi pomiču kipovi Smrti, Narcisa i Škrtca na rubu sata. Potom kroz otvore iznad sata u povorci prolazi dvanaest apostola. Na donjem krugu, oslikanom u devetnaestome stoljeću, prikazani su sezonski poljodjelski radovi.

Sat je izradio urar Mikuláš z Kadaně uz pomoć astronoma Jana Šindela. Prema legendi, tvorce sata su oslijepili, kako više nikad ne bi ponovili ovakvo remek-djelo. U 19. stoljeću sat je oslikao slikar Josefa Manesa.

Sklad tradicije i futurizma

prag-1
Najpoznatije znamenitosti nalaze se u četvrti Hradčani, odakle je najbolje prošetati do Zlatne ulice, Katedrale sv. Vida, palače Lobkowicza i samostana sv. Jurja. Vrijedi posjetiti i bivšu prašku Židovsku četvrt, u Pariškoj i Širokoj ulici. Tamo čekaju ukrašene sinagoge i omiljena mjesta Franza Kafke, kao i Muzej dekorativne umjetnosti.

Nezaobilazno je obići kontroverzna umjetnička djela koja potpisuje David Černy. Kinetička skulptura Franza Kafke postavljena u središtu grada jedno je od djela koje se najviše cijeni. Futuristička golema glava slavnog književnika teška je 45 tona i visoka 11 metara. Čini je niz zrcalni ploha koje se rotiraju i podsjećaju na disko-kuglu.

Buncek ili tatarski, pitanje je…

prag-5
Duh Praga najbolje je osjetiti u čaši, s ljudima koji dijele strast prema pivu. U Jednoj od najpoznatijih pivnicaU Fleku, pivo se radilo već u 15. stoljeću. Tamo su pili intelektualci, kao i brojni studenti.

Izdvojeno:
> U Fleku se rodila ideja o osnivanju nogometnog kluba Hajduk iz Splita, u što se može uvjeriti i na spomen-ploči.

Vrijedi kušati crno pivo koje se proizvodi se po istom receptu više od 160 godina, a odlično paše uz domaću guščju jetru. Krenete li putevima dobrog vojnika Švejka, ali i odlične svinjske koljenice, svakako posjetite restoran U Kalicha (Kod kaleža) u centru Praga.
U Husovoj ulici nalazi se pivnica U zlateho tygra (Kod zlatnog tigra), smještena u zgradi iz 13.stoljeća. Burne 1848. tamo su se kovali revolucionarni planovi, a danas se tamo jede odličan tatarski biftek.