Crv u kružnom drvoredu ili Wurm u Laubi

Zbog neobičnih, duhovitih i pomalo „šašavih“ skulptura, izložbe suvremenog austrijskog kipara Erwina Wurma (1954.) među gledateljima obično izazivaju veliko veselje u čemu, čini mi se, nije iznimka niti njegova zagrebačka izložba „The Show“ postavljena u višenamjenskom prostoru Laube-kuće za ljude i umjetnost koja će trajati sve do 25. 8. 2021.

Wurmovi najpoznatiji radovi pripadaju serijama nagnutih i napuhanih( „debelih“) objekata (vozila, kuća), „Skulpturama za piće“ (Drinking Sculptures) i interaktivnim „Jednominutnim skulpturama“, a jedna od najupečatljivija skulptura je svakako „Uska kuća“.

wurm-izlozba-1

Sve nabrojene skulpture, osim „debelih“, mogu se vidjeti na izložbi u Laubi (uz nekolicinu manjih u poliesteru i veliku javnu skulpturu na Preradovićevom trgu ),tako da ovu izložbu smatram dobrim prikazom Wurmovog likovnog razmišljanja.

„Jednominutne skulpture“ zahtijevaju sudjelovanje publike, jer tek njihovom kratkotrajnom „intervencijom“ (guranjem glave u komodu ili nogu u rupe na stolu, stavljanjem kante na glavu i sličnim zahvatima) u trajanju do minute, ti obični, manje zanimljivi predmeti novom upotrebom mijenjaju svoju funkciju.

Gledajući snimke „Jednominutnih skulptura“ u drugim galerijama, čudila sam se spremnosti gledatelja da sudjeluju i prihvaćaju neugodne položaje: leže na narančama, guraju olovke u sve otvore na glavi, uzajamno se podržavaju bocama i slično.

wurm-izlozba-2

Nesklona takvoj aktivnosti, pokušala sam se pridružiti „Skulpturama za piće“ (nastale povezivanjem boce pića, namještaja i skulpture oblikovane poput krastavca ili hrenovke), ali nisam imala sreće jer u danom trenutku nije bilo ili čaša ili pića…

Zato sam silno uživala prolazeći prostorijama „Uske kuće“( koja traži gledatelja „primjerenog“ volumena), jer pruža jako zabavne vizure.

O nastanku ove kuće Wurm je u jednom intervjuu ispričao kako je za izložbu (pod nazivom „Uska magla“, od sredine srpnja do sredine rujna 2010.) koja se održavala u pekinškom UCCA (Ullensovom centru za suvremenu umjetnost, nekadašnjoj vojnoj tvornici napuštenoj devedesetih godina), usprkos prostranom muzeju, od kustosa dobio izuzetno skučeni prostor, pa se odlučio izgraditi usku kuću.

wurm-izlozba-3

Kuća je imala sve potrebne prostorije,namještaj i kućanske aparate, garderobu, police s knjigama te mnoštvo različitih predmeta. Na prvi pogled, kuća je izgledala „kao prava“, ali jako stisnuta, dakle neupotrebljiva.

Doista je neobičan osjećaj prolaziti uskim hodnicima (ponekad i postrance), promatrati usku zahodsku školjku (i „zgnječeni“ papir), stolice naznačene naslonima jer je sjedalica „ispod stola“ (koji je širok desetak centimetra), krevet u kojem bi mogla spavati jedino zmija, knjige svedene samo na hrbat…

Iako je „Uska kuća“ nastala zbog „pomanjkanja“ prostora, Wurm je u njoj „prepoznao“ roditeljsku kuću odnosno uskogrudni duh rodnog mjesta( Bruck an der Mur), čime je prostornu uvjetovanost preobratio u društvenu kritiku.

Ma koliko bile neobične, čak groteskne Wurmove skulpture, one uz estetsku komponentu predstavljaju analizu okruženja suvremenog čovjeka.

wurm-izlozba-4

Povezujući u skulpturama metaforu i „pomaknuti“ oblik, Wurm poručuje da čuđenje, razmišljanje i prihvaćanje ne moraju biti „smrtno“ ozbiljni.
Svojedobno sam posjećivala Wurmove izložbe po austrijskim galerijama, ali kako su to bili djelići njegova opusa, tek sam na zagrebačkoj izložbi prepoznala zašto je on „prava umjetnička faca“.

Nota bene: wurm na njemačkom znači crv, lauba na lokalnom jeziku u Vrbovcu znači kružni drvored.

Fotografije: Bilderechte GmbH, Ivan Idžojtić

olga-vujovic-200Piše: Olga Vujović
Povjesničarka umjetnosti i komparatistica književnosti

Facebook Like Button