Jantelagen: Skandinavska tajna skromnosti ili noćna mora za ambiciozne?

Ako ste ikada razgovarali s nekim iz Norveške, Švedske ili Danske, možda ste primijetili suzdržanost u pričama o osobnom uspjehu, imovini, stilu života. Gdje god se okrenete, dominiraju jednakost, skromnost i rad za zajednicu. Taj duboko ukorijenjeni način razmišljanja ima ime: Jantelagen (Janteov zakon).

No, je li ovaj nepisani skandinavski kodeks ponašanja zaista ključ za njihovu sreću i blagostanje, ili je to tihi ubojica individualnosti i ambicije?

Što je, u biti, Janteov zakon?

Jantelagen nije pravi zakon izglasan u parlamentu, već nepisani sociološki kodeks koji ne podržava pojedinca da se ističe, hvali ili smatra boljim od drugih. Ukorijenjen je u satiričnom romanu dansko-norveškog pisca Aksela Sandemosea iz 1933. godine, gdje je opisao pravila izmišljenog gradića Jante.

Suština Jantelagena svodi se na sljedećih “deset zapovijedi”, koje su, iako izmišljene, postale stvarno mjerilo društvenog ponašanja

1. Ne smiješ misliti da si nešto posebno.
2. Ne smiješ misliti da si dobar kao mi.
3. Ne smiješ misliti da si pametniji od nas.
4. Ne smiješ se uvjeravati da si bolji od nas.
5. Ne smiješ misliti da znaš više od nas.
6. Ne smiješ misliti da si važniji od nas.
7. Ne smiješ misliti da si dobar u nečemu.
8. Ne smiješ nam se smijati.
9. Ne smiješ misliti da je ikome stalo do tebe.
10. Ne smiješ misliti da nas možeš nečemu naučiti.

Jantelagen blagoslov za društvo…

Zagovornici Jantelagena tvrde da je on temelj društvene jednakosti i visokog povjerenja u skandinavskim zemljama. Kada nitko nije potican da se hvali osobnim bogatstvom ili statusom, nestaje zavist, a fokus se seli na suradnju i dobrobit cijele zajednice.

U radnom okruženju, to znači manje hijerarhije, više timskog rada i manje drame oko pozicija. U društvu, to smanjuje jaz između bogatih i siromašnih, barem u smislu javnog pokazivanja statusa. Na primjer, slavna osoba ili bogati poduzetnik često će se potruditi da izgleda i ponaša se “obično” kako ne bi odstupao od mase.

…ili kletva za pojedinca?

Međutim, Janteov zakon ima i svoju mračnu stranu, pogotovo u današnjem globaliziranom svijetu koji slavi start-up kulturu, isticanje i agresivni marketing.

Kritičari, posebice mlađe generacije i poduzetnici, tvrde da Jantelagen guši ambiciju i ubija inovativnost. Ako je sramota govoriti o svom uspjehu, zašto se uopće truditi postići ga? Taj nevidljivi pritisak da ostaneš prosječan stvara okruženje gdje se talentirani ljudi boje da će biti “oboreni” od strane svojih sugrađana, fenomen poznat u anglosaksonskim zemljama kao “Tall Poppy Syndrome” (Sindrom visokog maka).

Mladi Skandinavci koji žele pokrenuti posao, postati umjetnici ili se natjecati na globalnoj sceni često se bore s unutarnjim glasom koji im šapće: “Tko si ti da misliš da si bolji od nas?”

Pronaći ravnotežu

Jantelagen je fascinantan primjer kako jedan izmišljeni kodeks može oblikovati cijelu kulturu i gospodarstvo. Skandinavija je postigla impresivnu razinu društvene stabilnosti i jednakosti, ali po cijenu prigušivanja bučnih, ekscentričnih individualaca.

Možda je lekcija koju mi u ostatku svijeta možemo izvući to da nije problem u uspjehu, već u aroganciji. Može li se uspjeti i biti ponosan na to, a da se pritom ostane skroman i ne omalovažava one oko sebe?

Jantelagen nam postavlja pitanje: Cijenimo li više mirnu jednakost ili sjajnu, ali neravnu ambiciju? U potrazi za modernim životnim stilom, ravnoteža između te dvije krajnosti mogla bi biti ključ za sreću – onu skandinavsku, ali s dozom osobnog ponosa.

Što vi mislite? Biste li voljeli živjeti po pravilima Jantea, ili smatrate da se uspjeh mora slaviti?

Tekst: Vanja Marić