Koralji – svevremeni ukras iz morskih dubina

Ako citiramo Wikipediju, koralji (lat. Anthozoa) razred su u koljenu žarnjaka. Riječ “anthozoa” znači “cvjetajuća životinja”. Koralji svojim često živim bojama, pokretnim lovkama i mesnatim tijelom doista podsjećaju na biljke. Činjenicu da je koralj životinja znanstvenici su otkrili tek u 18. stoljeću, a do tada je vladalo vjerovanje da je riječ o biljci koja se stvrdne kad se izvadi iz mora.
S oko 6000 poznatih vrsta koralji su najveći razred u koljenu žarnjaka. Razvrstava ih se u devet redova i 150 porodica. To su jednostavne cjevaste životinjice s cjevčicom koja je na jednom kraju zatvorena, a otvorena na drugom. Otvoreni kraj okružen je jednim ili više redova lovki koje sadrže žarne stanice. Koriste ih za prehranu ili obranu od grabežljivaca, puževa, mnogočetinaša, morskih pauka i zvjezdača. Najcjenjeniji je crveni koralj – Coralium Rubrum, koji zovu plemeniti, dragocjeni koralj.

koralj-more-1

Crveno blago Jadrana

Suhoparne definicije i spoznaja da se radi o morskoj životinji nimalo ne umanjuju čaroliju nakita koji od koralja nastaje. Koraljni nakit izrazito je cijenjen i tražen, a rekli bismo i svevremen. Nema modnog trenda u koji se ne uklapa, izvrsno se slaže uz srebro i zlato, oplemenit će svaku modnu kombinaciju… Cijenu koralja određuje debljina grane, klasa i boja. U svrhu izrade nakita moguće je iskoristiti gotovo svaki komad koralja, a da bi narastao do komercijalne veličine, koralju je potrebno desetak godina. Kada se koralj izvadi iz mora, prvo se čisti od vanjskoga mekog dijela. Tako dobivena grana koralja siječe se prema debljini. Deblji koralj se koristi za izradu većeg i skupljeg nakita, pa mu je i cijena viša.
Posljednja faza obrade je poliranje, koje često ima i više od pet faza, ovisno o sjaju koji nakit treba dobiti. Bez obzira na mogućnost strojne obrade, i danas se mnogi unikatni primjerci koraljnog nakita rade ručno, pa za to treba puno vremena, vještine i strpljenja.

Kada se koralj zagrije na visokoj temperaturi, njegova se boja pretvori u bijelu, ali ne promijeni oblik. Po tome možemo prepoznati da je koralj pravi, a zbog svojstva bijeljenja na višim temperaturama čest je običaj kupnje koraljne narukvice djeci kako bi bila indikator eventualne povišene temperature.
Najraniji dokazi o upotrebi koralja kao nakita datiraju iz razdoblja kasnog paleolita, oko 20.000 godina prije Krista. Koraljni ukrasi pronađeni su u keltskim grobnicama iz željeznog doba. Stari Egipćani, Grci i Rimljani koristili su ga kao nakit, a svoje palače i posuđe ukrašavali su koraljnim šarama. Sjevernoamerički Indijanci izrađivali su prekrasan nakit od srebra s tirkizom i koraljem.

koralj-more-3

Brojne legende

U kršćanskom svijetu koralj simbolizira Kristovu krv i žrtvu, vjeruje se da koralji nisu obične životinje, nego djelo samog Boga. Grčka legenda kaže da je crveni koralj nastao nakon što je Perzej pobijedivši Meduzu, odsjekao njezinu glavu i bacio je u morske dubine. Meduzina krv obojila je alge, te ih pretvorila u koralje. Koraljna je grana od davnina smatrana amajlijom protiv zla i često je slikana iznad Bogorodice. Koralj je i jedan od sedam dragulja koji se spominju u budističkim spisima, a tibetanske Lame koriste brojanice od koralja. U Hrvatskoj se koralje po davnoj legendi opisivalo kao nježne cvjetove koji se okamene čim ih se izvadi iz mora.

Simbolika koralja i utjecaj na zdravlje

Vjeruje se da crveni koralj štiti trudnicu i nerođeno dijete. Štiti od infekcija i oboljenja krvi te crne magije. Koristi se uglavnom kao nakit – ogrlica, narukvica, privjesak. Energetski se prazni jednom mjesečno u morskoj soli, čistoj morskoj vodi ili slanoj vodi. Čim se primijeti promjena boje na koraljima, treba ih preko noći ostaviti u otopini morske soli. Nije potrebno posebno energetsko punjenje jer ga dobiva iz morske soli.

koralj-more-2

Tradicija izrade koraljnog nakita u Hrvatskoj

Mnoge se hrvatske obitelji obradom koralja bave godinama i generacijama. Na Zlarinu, otoku koralja, tradicija koraljarstva traje stoljećima. Prvi pisani tragovi o lovu na koralje na Jadranu potječu iz 13. stoljeća, a 1412. kao poznati koraljari spominju se upravo Zlarinjani. Oni tada vade koralj i neobrađenog ga prodaju u Napulj te na Siciliji. Nakon pada Mletačke Republike 1797. nadzor nad izlovom koralja koji je imala Venecija se nastavlja, ali Zlarinjani dobivaju ekskluzivno pravo na izlov. Zlarinski majstori i danas ručno rade nakit od koralja na isti način kao i prije četrdesetak godina pa im primjerice za izradu jedne ogrlice treba i nekoliko dana. I na Korčuli postoje obitelji koji se obradom koralja bave već treću generaciju.

koraljna-ogrlica

I zato, ako se ovoga ljeta poželite počastiti unikatnim nakitom koji će uvijek biti u trendu, razmislite o koraljima. A za kraj citirajmo jednog poetu s otoka koralja koji je zasigurno znao što govori: “Neka se nitko na mene ne ljuti ako kažem da koraljnu ogrlicu volim više od zlatne. Crvene grane koje nalikuju na grane zakržljalog drveća u kamenjaru plod su crvenih vrtova ispod debelog plavog mora. No nitko ne zna tko je i kada ulovio prve koralje, tko je prvi njime okitio svoju djevojku…”.

Piše: Wish.hr
Fotografije: Pixabay

Facebook Like Button