Pisac za knjižnice

S 96 napisanih (i objavljenih) knjiga (18 znanstvenih, ostalo romani, zbirke pripovjedaka, eseja i feljtona) Pavao Pavličić (1946.) pripada među najplodnije hrvatske suvremene književnike.

Njegovi krimići, memoarski i povijesni romani, lektirni naslovi i kratke priče (tri puta nagrađen na natječaju „Večernjeg lista“) učinili su ga i „Piscem za knjižnice“, budući da je, primjerice, 2014. godine u hrvatskim knjižnicama bilo 12 809 posudbi njegovih knjiga… Ovaj uvod predstavlja najavu Prvog kola izabranih djela Pavla Pavličića u izdanju nakladničke kuće „Mozaik knjiga“, Zagreb,rujan 2016., u kojem je odabrano pet autorovih knjiga. Odabir su sačinili glavni urednik MK Zoran Maljković i autorica pogovora Julijana Matanović. Odabir počinje zbirkom priča „Dobri duh Zagreba“ (1976.) u kojima se isprepliću kriminalistički i fantastički žanrovi, a sam naslov postao je svakodnevna poštapalica za zagrebačke teme.

Kao profesor književnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, Pavličić se bavio baroknim književnim temama, pa je na tom tragu njegov roman „Koraljna vrata“ (1990.), dok je njegov hvaljen, ali ne i stručno recenziran roman „Kronika provincijskog kazališta“ (2002.)ono što je Pavličić uvijek rado opisivao: male ljudske sudbine u malim provincijskim sredinama u važnim povijesnim razdobljima. Uz roman je objavljena i drama „Kazališni život“, kako bi se pokazao i taj , manje poznat Pavličićev književni interes. Memoarska proza u ovom kolu zastupljena je knjigom „Dunav“ (1983.), dok je niz zaključen romanom „Večernji akt“ (1981.), nagrađenim prestižnom „Ninovom nagradom“. Osim pogovorom Julijane Matanović, svaka od knjiga je dopunjena i nekim novim Pavličićevim tekstom, pa će tako i poznavateljima Pavličićeva opusa biti čitanje djelomice novo.

Pri završetku predstavljanja izabranih knjiga (25.10.2016., Hrvatski kulturni klub, Zagreb) autor Pavao Pavličić pojasnio je kako mu je poticaj za pisanje dao leksikon „Što je što“(1938.) kojeg je čitao u dječačkim danima i za kojeg je uvijek mislio da sadrži cijeli svijet, te kako književnost, koja je zapravo slaganje riječi, daje dojam da svijet ima smisla.

olga-vujovic-200Piše: Olga Vujović
Povjesničarka umjetnosti i komparatistica književnosti