Planina Velebit

Vapnenačke stijene oštrih rubova kao čipka pokrivaju fascinantan Velebit, te stvaraju poseban tipični krški krajolik. Na Velebit je najbolje krenuti što ranije ujutro a kako bi mogli upoznati što više predjela ove prelijepe, ali i surove planine.

Tulove grede

Južni dio Velebita

Mnogo je načina da se obiđe Velebit no jedan od puteva je kretanje Majstorskom cestom, koja je sagrađena još davne 1832. godine, a dao ju je izgraditi Car Franjo Josip. U razgledu prekrasne krške okoline dolazi se do crkve Sv. Franje podignutoj upravo u spomen velikog pothvata u ono vrijeme, a to je Majstorska cesta koja se koristi i dan danas. Njome se dolazi do izrazito krševitog južnog dijela Velebita, a ona vijuga pokraj Tulovih greda i malog Alana te spaja Obrovac i Sv. Rok. Velika atrakcija koju je vrijedno razgledati u blizini Tulovih greda je špilja Kapljarka, koja je poznata po tome da iz njenog kamena voda konstantno kapa, ali vrlo sporo što puno govori o škrtim predjelima Velebita.

Majstorska cesta

Crkva

Izdvojeno:

> U obližnjem selu, iz ranije povijesti pored špilje na proplanku bosonoga djeca su igrala nogomet, a glavna nagrada bi im bila voda iz špilje. Te dvije činjenice dovoljno govore o škrtom krškom kraju.
> Ovaj velebitski predio poznat je i po sačuvanim filmskim dokazima iz kultnog vesterna Winnetou, a to su indijanskih grobovi Inču-čune i Nčo-či, zbog kojih ovdje stalno dolaze fanovi iz cijelog svijeta i obilaze sva mjesta na kojima se snimao ovaj briljantan film.

Grobovi indijanaca

Jugoistočni dio Velebita

U jugoistočnom dijelu nestvarne ljepote velebitskog kraja, izvire rijeka Krnjiza koja u utječe u Krupu te ulazi u smaragdno zelenu Zrmanju gdje započinju granice Nacionalnog parka Velebit. Nezaboravan je i više nego smirujuć pogled na kanjon rijeke Zrmanje koja čini savršenu vizuru za najbolje fotografije koje se mogu poželjeti izraditi. Ovdje su također lokacije na kojima je sniman generacijski prepoznatljiv vestern Winnetou te se stoga sreću mnogi turisti koji ovamo dolaze ciljano kako bi obišli sva mjesta nezaboravnih filmskih scena.

Zrmanja

Kukovi Velebita

Kako ova planina ima specifičnu klimu pod njenim utjecajima i udarima jakih vjetrova, odnosno bure koje zna puhati i nekoliko kilometara na sat, nastali su razni poznati “kukovi”, specifične stijene u kojima su usječeni uski podzemni kanali zanimljivi planinarima ili onima avanturističkog duha. Najpoznatiji su Dabarski kukovi, visoki Bačić kuk, Agim kuk, Čelina, Rujčin kuk koji su ujedno i najdraži kukovi za penjače.

Izdvojeno:

> U ovom predjelu Velebita mogu se zateći neke od najdubljih jama na svijetu, a u jednu, pod imenom Mamet, skakao je i svjetski poznat Felix Baumgartner, koji je zaštitno lice Red Bulla.

Na vrlo važnoj lokaciji, u srcu južnog Velebita mogu se pronaći i drevni ostaci prapovijesnog doba. To je arheološko nalazište na kojem, ako se malo dublje kopa, možete pronaći školjke iz mora. U blizini ovog mjesta smješteno je prekrasno autohtono imanje Knežević na kojem možete razgledati domaće životinje, uživati u netaknutoj prirodi, ali i odmoriti uz domaće specijalitete ili čak prenoćiti u slučaju da želite provesti neko vrijeme u prekrasnom okruženju divlje planine.

Izdvojeno:

> Trenutak za pamćenje. Na planini Velebit još uvijek se potpuno slobodno kreću stada konja koja slobodno žive u planini, ali prilaze ljudima bez imalo straha. Za istaknuti je činjenicu da je divljih konja sve manje i manje, jer su vukovi zaštićena životinjska vrsta, koja se već nekontrolirano razmnaža i sve više napadaju konjsku ždrebad koje je svake godine sve manje.
> Na svojih 2274 kvadratna kilometara Velebit čini ogromno endemsko čvorište s 1854 biljnih vrsta od toga 78 endemskih.

Korisne informacije:

> Kvalitetna planinarska obuća obvezna je zbog iznimno zahtjevnog terena
> Nikako se ne preporučuje krenuti u obilazak Velebita bez sigurne pratnje iskusnih vodiča koji će najbolje savjetovati što treba obući i ponijeti na izlet ili planinarenje, a ovisno o dobu godine
> Uvijek napunite baterije svojih mobitela i upišete broj Gorske službe za spašavanje odnosno Centra za zaštitu i spašavanje koji glasi 112

Tekst i fotografije: Diana Mikloš