Prvo što se zapaža, kada se ulazi na stazu Nacionalnog parka Paklenica, svakako su mnogobrojni penjači, a njihov interes za osvajanjem plijeni zahtjevna i ujedno najveća stijena Anića kuk visine 712 metara.
Ovaj senzacionalno lijep nacionalni park zauzima površinu od 96 km2 i prepun je usjeklina te savršenih kamenim skulpturama od kojih zastaje dah, a koje mijenjaju svoj vizual ovisno o godišnjem dobu. Naime, u proljeće preko njih teče obilje vode, a u sušnijim razdobljima ona stvaraju prirodna umjetnička djela. Ovim prostorom dominira Sveto brdo koje stoji kao mitski čuvar sa svojih 1753 metra visine, a u svako doba je dobar orijentir pastirima, planinarima i svima koji se tu nađu. Jedino ga nadmašuje fascinantan i ujedno najviši Vaganski vrh od 1757 metara.
U šetnji stazom koja vodi kroz park, nailazi se na bilje koje plijeni svojom ljepotom, stotine leptira koji oblijeću svaki cvijet, a nagrada za svakog šetača nakon uspona svakako je lugarska kuća “Lugarnica” gdje se može okrijepili domaćom rakijom i vrućom crnom kavom. U daljnjoj šetnji mogu se razgledati autohtone šume crnog bora, nekoliko tipova bukovih šuma, i potoci zvani bujičnjaci po imenu Velika i Mala Paklenica.
Ono što ovaj kraj Paklenice čini autohtonim i nadasve tradicionalnim jesu magarci koje ovdašnji stanovnici parka koriste svakodnevno za opskrbu svojih kuća ili lugarnica. Naime, kako je ovdje zabranjen bilo kakav promet motornim vozilima, preostali stanovnici Paklenice još uvijek opskrbu vrše na starinski način donoseći namirnice potrebne za život na leđima magaraca. U oba smjera ide se čak dva do četiri puta dnevno kako bi se sve potrebno dovezlo do kuća odnosno do planinskih domova.
U obilasku se nailazi i na zaštićeno endemsko cvijeće zvončiće koji obično rastu na strmim stijenama, a za svaku je uspomenu uhvaćena fotografija s leptirima najrazličitijih vrsta i ptica koji su dio bogatog biljnog i životinjskog svijeta Paklenice. Osim penjača, planinara, izletnika i istraživača ovdje se mogu sresti i zaljubljenici brdskog biciklizma. Na Paklenici postoji uređena biciklistička staza duga 8 kilometara.
U slučaju da je netko po prvi puta na Paklenici ili želi ponoviti gradivo u još jednom posjetu, svakako su za istaknuti tri takozvane “Poučne staze” zbog poučnih panoa, koje pomno vode kroz svaki kutak flore i faune ovog nacionalnog parka ili kroz zanimljivosti koje se u njemu zbivale. Staze vode do utvrde Paklarić, koja se nalazi na visini od 121 metara te vidikovca s kojeg se pruža panoramski pogled na senzacionalno lijepu okolinu.
Izdvojeno:
> Paklenicu godišnje posjeti preko 100.000 posjetitelja> Svjetski dan rendžera (World Ranger Day) obilježava se svake godine 31.7. u spomen na rendžere koji su stradali na dužnosti. Na taj dan se ujedno slavi i predani rad rendžera koji štite svjetska, prirodna i kulturna bogatstva
> Dragutin Brahm davne je 1938. godine u pokušaju prvog uspona na Anić kuk završio tragično te su se 1940. godine istim putem popeli Marijan Dragman i Slavo Brezovečki, i njemu u spomen nazvali ga Brahmov smjer
> Manita peć je jedina špilja na prostoru Parka koja je otvorena i uređena za posjet. Oduševljava svojom prostranošću i ljepotom te obiljem ukrasnih siga. Nalazi se na 570 m nadmorske visine, a uspon do nje traje oko sat i pol
Korisne informacije:
> Za obilazak Paklenice obucite komotnu odjeću, ovisno o dobu godine u kojoj je posjećujete te udobnu obuću koja je namijenjena hodanju po gorskim predjelima> Ponesite svakako vodu za piće i zaštitna sredstva od sunca
> Fotoaparat neka bude neizostavan dio vaše prtljage
> Hrvatska gorska služba spašavanja – broj telefona 112
Galerija slika
Tekst i fotografije: Diana Mikloš
