Recikliranje hrane postaje novi trend

Novi je trend u svijetu koji prihvaćaju mnogi da hranu koja je prehrambeni otpad možemo opet iskoristiti za jela.

Jednim od vodećih svjetskih trendova, a koji polako dolazi i u naše krajeve, želi se obratiti pažnja na povećanje količine prehrambenog otpada u našim kućanstvima.

Potrebno je probuditi svijest potrošača jer prema istraživanjima više od pola kupljene hrane se nepotrebno baca u smeće dok na drugim krajevima svijeta ljudi umiru od gladi i nestašice.

Prema svjetskim podacima na svijetu se godišnje baca 1,3 milijardi tona hrane, a to bi u prevedenom značilo da se oko trećine svjetske hrane, koja je planirano proizvedena za ljudsku potrošnju, baca u smeće. Što se tiče same Europe, podaci govore da se više od 85 milijuna tone hrane baca.

hamburger hrana meso

„Recikliranje“ hrane

Kada upotrebljavamo naziv recikliranje hrane pod time želimo osvijestiti ljude da hranu koju imaju u svojim kućama, hladnjacima, a naizgled djeluju starije, trulo ili neupotrebljivo mogu iskoristiti na više načina.

Ukoliko ste jučer pripremali ručak od ostatka hrane možete upotrijebiti upravo te iste namirnice za pripremu nekog novog jela za sutrašnji dan.

Cilj je da se ljude osvijesti, „probudi“ na razmišljanje i maštovitost. Takvim načinom razmišljanje radite pozitivnu stvar za našu planetu, smanjujete otpad, sebi smanjujete trošak, a djelujete pozitivno na cijeli prehrambeni lanac.

No ono što je najvažnije jela od „reciklirane hrane“ zaista mogu biti ukusna, a mi vam donosimo neke primjere recepata koje smo za vas pripremili, a vrlo su jednostavni za napraviti.

salata salate hrana

Ideje za jela
1. Mesni i riblji ostaci s povrćem

Jedna od ideja za vaš objed može biti da od ostataka mesa ili ribe vašeg jučerašnjeg ručka ili večere i povrća koje vam je ostalo, napravite meso na salatu s povrćem i začinite prema željama.

Znači iskoristili ste jučerašnje prehrambene namirnice (meso, ribu i povrće) koje su još uvijek jestive, smanjili sebi potrošnju, napravili nešto korisno, a opet s druge strane dobili jedno novo jelo.

popečci s povrćem

2. Popečki s povrćem

Ukoliko vam je ostalo povrća od prethodnog dana tipa karfiola, cvjetače, mrkve, paprike, tikvice ili slično, sve to možete iskoristi za pripremu novog jela.

Jedna od ideja je priprema popečki s ostacima povrća u kombinaciji s jajima, brašnom i krušnim mrvicama.

Povrće koje vam je ostalo usitnite i naribajte na manje komadiće. Pomiješajte s jajima i brašnom te oblikujte okruglice odnosno popečke. Smjesu potom stavite u krušne mrvice i pripremite za pečenje.

smoothie tonik napitak sok

3. Zdravi sokovi od ostatka voća

Ako smatrate da je neko voće u vašem domu staro i na prvu vam izgleda „trulo“, nemojte ga baciti.

Predlažemo vam da od toga napravite zdrave voćne sokove i pomiješajte prema vlastitim željama sve ono što imate kod kuće.

Razlozi zbog kojih ljudi bacaju hranu

U razvijenim zemljama ljudima kao da je smanjena svijest o tome da nije potrebno bacati toliku količinu hranu te da najviše otpada ima upravo u bogatijim (razvijenijim) zemljama iako bi sve trebalo biti baš suprotno.

Razlozi su raznoliki no većina hrane u kućanstvima baci se jer im je prošao rok trajanja, pripremi se više hrane nego što je potrebno pa se višak iako je jestiv baca, prošao je rok upotrebe, kupuju neke nove namirnice koje paralelno koriste, prehrambene namirnice su predugo stajale u hladnjaku, ljudi nakon nekoliko dana ne žele više jesti pripremljenu hranu iako je ona još uvijek jestiva i ostali razlozi.

mama kuhinja kuhanje sok hrana

Zašto trebamo pripaziti na pravilo korištenje hrane

Kao što smo napomenuli u prethodnom tekstu trećina svjetske hrane se nepotrebno baca u smeće, međutim to nije jedina stavka koja je negativna.

Samim time gube se i izvori koji su nužno potrebni za proizvodnju hrane poput energije, zemlje, ljudske snage, utrošenog vremena i volje samog radnika/proizvođača.

Razumnim i promišljenim odlaganjem itekako možemo utjecati za bolje stanje na našoj planeti. Prema statističkim podacima najviše hrane baca se u kućanstvima (više od 50 %), a slijedi bacanje u proizvodnji, uslužnim djelatnostima prehrane, preradi, maloprodaji namirnica i veleprodaji.

Najviše se u kućanstvima bacaju voće i povrće, obroci koje pripremamo za ručak i večeru, mesni proizvodi, žitarice, a zatim slijede mliječni proizvodi.

Također važno je reći da smanjivanjem prehrambenog otpada itekako utječemo na ukupan trošak u vlastitom kućanstvu, a kvalitetnim raspolaganjem otpada utječemo i na smanjenje potrošnje vlastitog novca.

Autor: mr.nutricionizma Marina Jakšić