U ovom intervjuu predstavljamo jednog od najpoznatijih hrvatskih arhitekata, Antu Vrbana. Njegove ideje krase mnoge prestižne zgrade i interijere, a njegova inovativnost i kreativnost osvojile su mnoga priznanja diljem svijeta.
Razgovarali smo s Antom Vrbanom o njegovim počecima, inspiracijama i projektima koji su obilježili njegovu karijeru, pružajući uvid u njegov jedinstveni pristup arhitekturi i dizajnu.
O Anti Vrbanu
Ante Vrban rođen je 18. ožujka 1980. u Zagrebu i znao je da će biti arhitekt od malih nogu. Odrastajući uz djeda koji je rukom crtao projekte, Ante je već tada bio fasciniran procesom stvaranja prostora iz inicijalne ideje i skice. Ta fascinacija ga je vodila kroz život i karijeru, koja ga je dovela do toga da postane jedan od vodećih arhitekata u Hrvatskoj, ali i šire u svijetu.
Njegov pristup dizajnu je sveobuhvatan, naime on i njegov tim ne samo da projektiraju, već i realiziraju svoje projekte kao glavni izvođači na globalnoj razini. U svojoj karijeri, Ante je radio na brojnim važnim projektima, uključujući Expo u Dubaiju, Muzej novca HNB-a u Zagrebu, te mnoge, mnoge druge, od kojih su neki, zbog ugovora o tajnosti, još uvijek nepoznati javnosti.
Pročitajte u nastavku odgovore u kojima Ante Vrban dijeli svoja iskustva, izazove, viziju budućnosti arhitekture, ali i pokoju privatnu sitnicu koju možda nismo o njemu znali.
W: Kako ste započeli svoju karijeru u arhitekturi i što vas je motiviralo da odaberete ovaj put?
Znao sam oduvijek da ću biti arhitekt. Odrastao sam uz djeda koji je kroz cijelo moje djetinjstvo radio projekte rukom. Obožavao sam svog djeda, crtao zajedno s njim i išao gradilište. Od tih najranijih dana sam bio fasciniran kako se realiziraju prostori u kojima živimo i boravimo iz inicijalne ideje i skice.
Volim konkretan rezultat rada, i proces. Zato sam danas inženjer arhitekture i na doktoratu na građevinskom fakultetu. Volim zatvoriti krug, od projektiranja do gradnje. Mi izvodimo svoje projekte kao glavni izvođači, uz to što smo glavni arhitekti. Na globalnoj razini.
W:Postoji li neki određeni projekt na kojem ste radili koji vam je posebno drag i zašto?
Ima ih sada već dosta. Nekako uvijek postoje prekretnice u karijeri koje su u mom slučaju projekti koji su bili veliki korak naprijed. S relativnog početka moje karijere svakako interijer upravne zgrade Sokol Marić u Medulićevoj. Treba dati takvo povjerenje klincu na 2. godini faksa.
Kasnije projekt u Londonu s 25. Dubai s 26. za obitelj Tajir, svakako crkva u Kninu.
U novije vrijeme Expo Dubai, na taj projekt sam jako ponosan, na timski rad, viziju i realizaciju. Dobio je tri internacionalne nagrade struke.
Moji možda najbolji projekti su vezani s ugovorima o tajnosti. U javnosti je možda 30% mog opusa. Možda jedan dan ugledaju svjetlo javnosti.
Od recentnijih je to svakako Moneterra, Muzej novca HNB-a nedavno otvoren u Zagrebu. Ja sam bio glavni arhitekt, tim je bio sastavljen od najvećih stručnjaka u svojim poljima koje imamo danas. Jako sam ponosan na Moneterru. Suvremena je i interaktivna.
W: Možete li nam reći više o svom iskustvu s dizajnom hrvatskog paviljona na posljednjem EXPO-u u Dubaiju?
EXPO je za svakog arhitekta Unicorn. Da mi je netko prije deset godina rekao da ću biti glavni projektant hrvatskog paviljona na Expo-u, rekao bi mu da je lud. Kad se otvorio natječaj, udružili smo se Real grupa, Morium i ja. Svako za svoj segment i pobijedili. Bio je jedan od najposjećenijih
paviljona na Expo-u, s jednim od najmanjih budgeta.
Hrvatska kao nacija je nepobjediva kada se udružimo. Taj projekt mi je otvorio sasvim novi segment arhitekture i klijenata. Danas radimo 2 muzeja i jedan interpretacijski centar u tri europske države. Expo je otvorio ta vrata.
W:Kakvo je bilo Vaše iskustvo osvajanja German Design Award i što vam to priznanje znači?
Do danas smo primili 32 internacionalne nagrade struke. German Design Awarda imamo ukupno pet uzastopno dobivenih. Za rezidencijalnu i public arhitekturu. Mene veseli jer veseli moj tim, bez kojeg ne vrijedim ništa. Lijepo je dobiti priznanje za rad od struke najveće razine.
U nominaciji smo za tri u ovoj godini. I ponosan sam što sam iz Hrvatske, velika je čast pobijediti pod našom zastavom. Bez obzira gdje je projekt, uvijek naglašavam odakle sam.
Pitao me jedan profesor s Oxforda na dodjeli koji je bio u žiriju za International Property Award u Londonu, na kojem smo pobijedili, što me definira kao arhitekta. Rekao sam mu da bez korijena ne možemo imati krila. Ja se uvijek vratim kući među svoje ljude, bez obzira gdje po svijetu radio.
W: Kakvo je bilo Vaše iskustvo kao dvostrukog pobjednika cijenjene europske nagrade International Property Awards?
Velika je čast biti među najboljima u Europi i naravno da smo svi zahvalni što na nas prepoznaju. Trudimo se svi u mom timu biti na zemlji. Nakon svih dodjela se vraćamo na gradilište i u ured već dan iza. Tamo gdje je naša suština. Nitko ne živi od nagrada, one su bonus predanog rada.
W: Koje su Vam omiljene arhitektonske tehnike ili stilovi koje volite koristiti u svojim projektima?
Dobra arhitektura komunicira neprimjetno s okruženjem u kojem se nalazi. Radim s autohtonim materijalima na mjestu gdje radimo. Na taj način upoznajem različitosti materijala, teksture i nove načine obrade. Svaki projekt je poglavlje za sebe. Uvijek se prepozna da sam ja, ali je uvijek nešto novo.
Interijer komunicira s korisnicima prostora. Svi moji projekti su zajednički rad mojih klijenata i mene. Na svakom mom projektu koristim sve znanje koje imam i mog tima stručnjaka. Predivno je raditi s ljudima koji su najbolji u onome što rade. Velika je to čast i na tome sam jako zahvalan.
W: Kako balansirate između funkcionalnosti i estetike u svojim dizajnima?
Prvo funkcija, onda estetika. Prostor mora biti tehnički i uporabno ugodan i funkcionalan. Prožimaju se od samog početka sa vizijom kako će nešto izgledati u završnim oblogama, cijele ideje. Ali prvo funkcija.
W: Tko su Vam najveći uzori u svijetu arhitekture i zašto?
John Lautner. Sloboda forme.
W: Koji su Vam najvažniji principi pri dizajniranju novih prostora?
Arhitektura je trag vremena u kojem živimo. Treba koristiti svu tehnologiju koje nam naše vrijeme daje. U obradi materijala, konstrukciji i završnim oblogama. Prostor mora biti funkcionalan i elegantan. Bez suvišnih stvari.
W: Kako vidite budućnost arhitekture, posebno s obzirom na održivost i ekološku osviještenost?
Energetska učinkovitost je danas ključ. Ima genijalne tehnologije koju primjenjujem u svoju arhitekturu, različitu u odnosu na mjestu gdje radim. Nekad geotermalne, nekada vjetar, nekada sunce. Dovodim prirodu unutar arhitekture interijera i smještam eksterijer što neprimjetnije u okoliš. Imperativ je biti neinvazivan u prostoru. Formom i tehnologijom.
W: Imate li savjet za mlade arhitekte koji tek započinju svoju karijeru?
Budite hrabri i nemojte dozvoliti da vas stavljaju u bilo kakve kalupe. Vaš stil je ono što vas definira. Uvijek postoji niša arhitekture za svakoga. I morate raditi više od svih ostalih oko vas. Tu je ključ uspjeha.
W: Koje su Vaše omiljene knjige i autori koji vas inspiriraju, bilo da su vezane uz arhitekturu ili ne?
Prijatelji me zezaju da je Kindle sastavni dio mog tijela
Čitam uvijek nekoliko knjiga paralelno. I čitam sve, od Harry Pottera do Rumija. Ovisi kakav je dan.
W: Volite li putovati? Koje zemlje su Vam najdraže i zašto?
Ja sam stalno na putu. Mislim da je to najveće obrazovanje za čovjeka. Vidjeti gdje ljudi žive, razne rituale, religije i način života. Više od pola godine sam na putu. Većinom poslovno.
Bio sam na svim kontinentima osim Antartice. To mi je na bucket listi. Zimi idem u trope, a svaki slobodni trenutak u svoju kuću na plaži na Jadriji. Neovisno koji je dio godine. Jadrija (gradska četvrt i kupalište u Šibeniku – op. a.) je moj charger.
W: Osobe koje su Vas upoznale govore da ste, osim vrhunskog estete, izuzetno prirodni, jednostavni, srdačni. Kako se zapravo opuštate nakon napornog dana, a kako na odmoru?
Volim jednostavnost. Meni ne treba puno, samo želim stvarati. Osmijeh ne košta ništa. Treba biti normalan. Ne mogu reći da me posao umara. Nekad bi mi mozak išao dalje, ali tijelo bi spavalo tada je vrijeme za Jadriju, na njoj sam najviše zahvalan. I na mojoj obitelji i prijateljima. Volim biti i sam. Resetirati se i vratiti. Nekad je jedan dan sam sa sobom dovoljan u miru da bi sagledali gdje možete biti bolji.
W: Vježbate li redovito? Ako da, sigurno će zanimati naše čitatelje, koja je Vaša omiljena vrsta aktivnosti?
Radim svaki drugi dan 400 sklekova unutar sat vremena. I trudim se zdravo hraniti. Jedem domaću klopu i jedem sve. Nisam tip od koštica i zelenih sokova. Treba samo biti umjeren.
W: Postoji li neki hobi koji volite i koji vas izuzetno ispunjava?
Završio sam jedriličarsku akademiju, imam instruktorski iz skijanja, trenirao sam plivanje i jurim po gradilištima Ovisi gdje sam, ta tri hobija su mi u prirodi. Puno čitam i učim o novim tehnologijama. Dosta mi vremena uzimaju znanstveni radovi na temu seizmologije na doktoratu. Upisao sam zadnju godinu.
W: Koji su Vaša Top 3 omiljena arhitektonska objekta/djela na svijetu i zašto?
> Vitićeva biblioteka u Šibeniku
> Lautnerova Arango House
> Burj Khalifa, Smith
W: Zanima nas još, da možete živjeti bilo gdje na svijetu, gdje bi to bilo i zašto baš „tamo“?
Uvijek u Hrvatskoj. Bez korijena, nemamo ni krila.
Intervju: Diana Mikloš, glavna urednica
Saznajte još:
Alain Ducasse chef s 20 Michelinovih zvjezdica u intervjuu otkriva sve o novom restoranu
Marija Pujo Tadić – liderica klimatskih promjena i predstavnica Hrvatske koja osvaja snagom i sjajnim rezultaima u cijelom svijetu
Saša Šekoranja umjetnik za sva vremena
Radovan Tajder slavni hrvatski arhitekt s adresom u Beču
Slavko Sobin najkarizmatičniji glumac hrvatske scene