Bundeva za zimske dane

Bundeva – izvor vitamina, minerala i ostalih važnih tvari.

Bundeva (Cucurbita pepo) ili u narodu poznata kao tikva/buča pripada porodici Cucurbitaceae. Zanimljiva jednogodišnja biljka s puzavom stabljikom može narasti i do 10 metara, a cvjetovi su karakteristične žuto-narančaste boje. Listovi bundeve su veliki, na dodir hrapavi i okruglog oblika. Njezin plod je mesnati i okrugao, a kada je bundeva pri vrhuncu sazrijevanja postaje intenzivne narančaste boje koju okružuju veliki, zeleni listovi.

Ove zanimljive biljke, porijeklom nam dolaze iz Meksika (Južna Amerika), a pripadaju porodici bundeva. U prošlosti se najviše koristila kao hrana za stoku i radničku klasu. Iako je puna vitamina i nalazi se kao sastojak brojnih kulinarskih delicija, još uvijek nije dobila status koji zaslužuje. Stari američki narodi poznavali su bundevu još prije 4000 godina, a prva kemijska ispitivanja provedena su tek u 20. stoljeću.

Vrlo su jednostavne i prilagodljive, što je jedan od razloga zašto su rasprostranjene u cijelom svijetu. Za rast im najviše pogoduje pješčano-ilovasto tlo, toplina i svjetlost, a najmanje im odgovaraju vlažna tla. Otporna je na bolesti i štetočine, a prilagodljiva je i zato što odlično reagira na organska gnojiva pa je i uzgoj uspješniji. Sjetva se vrši u travnju/svibnju, a bundeve za naše stolove su zrele onda kada listovi požute, a plodovi dobiju narančasto-žutu boju, krajem rujna.

bundeva_1

U našim krajevima najrasprostranjenije su obična i uljna bundeva (za grickanje i ulje), bundeve za pečenje, hokaido bundeva i povrtna tikvica (poznate kao bučnice). Bundeve su lako probavljive, imaju nisku kalorijsku vrijednost, plodovi su slatkastog okusa, a nutritivno su bogata prehrambena namirnica. Bogate su beta-karotenom koji poboljšava krvožilni sustav, kalcijem, klorom, fosforom, kalijem, magnezijem, manganom, folatima i vitaminom C, a najviše željeza ima u košticama koje su uljaste. Poželjne su u dijetama iz razloga jer sadrže 35 kcal na 100 g i 90% vode, čime se postiže osjećaj sitosti, 4,8% ugljikohidrata i 1,1% bjelančevina.

Osim što potiče rad štitnjače, jača zaštitnu ovojnicu živaca, bitna je za imunitet, djeluje kao prirodni diuretik, pomaže kod mršavljenja, a najzanimljivije je da se koristi kao prirodan sastojak u kozmetičkoj industriji. Stoga imate li problema s miteserima, aknama ili upaljenom kožom lica, bundeva je idealan lijek za to. U kulinarstvu se koristi pri pripremi pita, bučnica, bučinog soka, bučinog ulja, ali i u obliku uljnih sjemenski koje grickamo.

Autor: Magistra nutricionizma Marina Jakšić