Roman koji ushićuje i zastrašuje

Čitajući roman američkog književnika Donalda Raya Pollocka (1954.) „U vječnoj borbi sa sotonom“ („The Devil All the Time“, preveo Marko Kovačić, urednica Gordana Farkaš-Sfeci, Oceanmore, Zagreb, 2015.) dragovoljno sam se dala uvući u svijet uznemirujućih ljudi, čiji su postupci sukladni njihovim, ali potpuno strani mojim svjetonazorima.

Prijevod ovog Pollockovog prvog romana (objavljen 2011.), ujedno je prvi prijevod nekog djela ovog nagrađivanog autora na hrvatski jezik . Počeo je objavljivati u zreloj dobi i do sada je, uz ovaj roman, objavio je zbirku priča nazavnu prema njegovom rodnom gradiću u Ohiu „Knockemstiff“(2008.) i drugi roman „The Heavenly Table“(2016.). Roman „U vječnoj borbi sa sotonom“ podijeljen je u sedam cjelina, svaka sa središnjom pričom vezanom najčešće uz dvije osobe, poput oca i sina Russell ili bračnog para Henderson ili dvojicu samozvanih propovjednika Roya i Theodora…

u-vjecnoj-borbi-sa-sotonomU ovom romanu svatko naginje otklonu od istinskog dobra bez obzira čini li loše stvari zbog tuge , usamljenosti, užitku u nastranim postupcima ili poremećenom poimanju vjere. Iskušenja su svugdje i neprestance – sotona vreba i uglavnom pobjeđuje! Pollockova obrada karaktera je očaravajuća (pomalo podsjeća na američku književnicu Flannery O Connor , 1925.- 1964., primjerice „Teško je naći dobra čovjeka“), tako da, iako ste zgroženi njihovim postupcima, ne ispuštate knjigu iz ruku ! Glavna poveznica svih zbivanja je Arvin Eugen Russell koji od malog dječaka na početku romana izrasta u odraslog samostalnog momka na kraju. Već u predgovoru romana Arvin zajedno s ocem odlazi u šumu, gdje oko takozvanog molitvenog panja okruženog životinjskim lešinama, moli za ozdravljenje svoje majke.

Otac Willard, veteran iz Drugog svjetskog rata, čak ubije čovjeka (beskrupuloznog odvjetnika ) kako bi ga položio kao žrtvu na molitveni panj i tako izmolio (od koga?) za ženin život. Kada ona ipak premine, Willard počini samoubojstvo i Arvin postaje siroče. Odrasta sa svojim bakom i djedom zajedno s djevojčicom Lenorom, čiju je majku ubio samozvani propovjednik uvjeren da će ju uspjeti oživjeti…Dok njih dvoje odrastaju, pratimo Carla i Sandy Henderson u njihovoj „potrazi za modelima“: prihvaćaju autostopere kojima ponude seks sa Sandy uz uvjet da ih Carl može fotografirati.

Seanse završavaju ubojstvom mladih naivnih muškaraca, a sve zbog „umjetničkog“ nadahnuća. Nalazimo tu još čitavu galeriju mračnih tipova: korumpiranog policajca – ubojicu, svećenika koji spolno opći sa svojim vrlo mladim župljankama (Leonora ostaje trudna i zato se ubija), čudne tipove okrenute nasilju i slično. Čak i oni koji su „ispravni obični građani“ kriju duboko u sebi neke sklonosti kojima samo treba poticaj da pokažu kako je „vrag cijelo vrijeme“ tu i da se s njim valja boriti bez prestanka. Uz vrlo slikovite opise sudionika i njihovih akcija, Pollock majstorski opisuje predjele kroz koje voze Hendersoni, krčme u kojima se zaustavljaju i opijaju njegovi besprizorni ili šumu u kojoj mole otac i sin …

Moram reći da je naslovnica hrvatskog izdanja s fotografijom Ane Gašparović doista znakovita – istovremeno pokazuje ljepotu raslinja i krv prolivenu po molitvnom panju. Zanosno i šokantno- baš poput Pollockovog romana „U vječnoj borbi sa sotonom“.

olga-vujovic-200Piše: Olga Vujović
Povjesničarka umjetnosti i komparatistica književnosti