Šišmiši, Dora i bočica

Hrvatsku općinu Kamanje sa slovenskim općinama Semič i Metlika spaja i razdvaja rijeka Kupa/Kolpa, ali i projekt nazvan „Misterion – iskustvo tajne voda“ financijski potpomognut programom Interreg Slovenija-Hrvatska.

Čuvajući i promovirajući prirodne ljepote kraja premreženog izvorima i rijekama (Kupa, Krupa, Lahinja) zbog kojih se ljudi baš ovdje odavno naseljavaju (neolitik ili mlađe kameno doba oko 4000 g. pr.Kr.), spomenuti hrvatski i slovenski partneri odlučili su se za zajedničku turističku ponudu.

jama-vrlovka

Među nezaobilaznim zanimljivostima u općini Kamanje nalazi se špilja Vrlovka i iznad nje uređeni Arheološki park, smješteni uz lokalnu željezničku stanicu na pruzi koja spaja Ozalj i Metliku.

Ime špilje, nekada vjerojatno Brlovka, potječe od obližnjeg Brlog grada, barokne kurije među čije se vlasnike upisuju važne plemenitaške obitelji od Zrinskih i Frankopana (16.stoljeće) do Sufflaya i Laszowskog (tu je 1868. rođen čuveni povjesničar Emilij Laszowski ).

Zahvaljujući Hrvatskom društvu planinara „Runolist“ iz Zagreba (uz pomoć stanovnika Kamanje i nadzornika pruge Julija Crnkovića, a na poticaj E. Laszowskog) špilja je uređena i otvorena za posjete 2.9.1928. o čemu informira planinar, novinar i fotograf Vladimir Horvat (1891.-1962.).

Zbog svojih geomorfoloških osobina Vrlovka pripada među vizualno privlačne i stručnjacima zanimljive špilje, ali je zbog svojih stanovnika godišnje vrlo kratko otvorena.

sismis-spilja

Naime, u špilji cijele godine žive šišmiši (informacije govore o 5-8 vrsti), pa kako se radi o zaštićenim vrstama koje se ne smije uznemiravati, špilja se može vrlo ograničeno posjećivati.

Prema riječima karlovačkog arheologa Laze Čučkovića, istraživanja su pokazala da je špilja unatrag pet tisuća godina bila mjesto vjerskih obreda.

Najvrjednijim se nalazom smatra smeđa keramička bočica visoka devet centimetara i ukrašena bijelim inkrustracijama datirana u 2500.godinu prije Krista i pripisana lasinjskoj kulturi (nazvanoj prema lokalitetu Lasinje na Talijanovom brdu u Karlovačkoj županiji).

kamvrl-putovanje

Dakako, to nije jedini nalaz iz eneolitika (bakreno doba, 3500.-2000.) u i oko špilje Vrlovke, ali se ističe svojom ljupkošću i očuvanošću, te ju se danas može vidjeti u postavu Gradskog muzeja Karlovac.

Zbog svojeg položaja i dobro skrivenog ulaza, špilja se, uz spomenute obredne svrhe, koristila i kao sklonište, o čemu govori legenda o djevojci Dori u doba osmanlijske okupacije . Spomenuta Dora, navodno sakrivena u grmlju (?!), čula je da ju doziva mladi turski konjanik, pa se u strahu odazvala.

On se, međutim, obraćao svojem konju-doratu (konj crveno – smeđe dlake), ali kada je ugledao djevojku prisililo (?!) ju je da oda svoje sumještane, obećavajući njoj i njima poštedu.

U susretu s Turcima, ljudi su se danima srčano opirali, ali su na kraju mnogi izginuli ili porobljeni. Vidjevši što se dogodilo zahvaljujući njezinoj lakovjernost i neoprezu, očajna je djevojka skočila sa stijene (mjesto se i danas zove „Djevin skok“).

kam-putovanja

Arheološkim istraživanjima u neposrednoj blizini (i iznad) špilje Vrlovke pronađeni su dokazi o postojanju naselja iz kamenog doba,pa je tu izgrađen interaktivni Arheološki park: na dvadeset i dva panoa mogu se pratiti priče iz prošlosti i digitalnom tehnologijom razgledavati pronađeni artefakti i unutrašnjost špilje.

Šteta da se na samom lokalitetu ne mogu razgledati pronađeni predmete, dakako njihove kopije (originali se čuvaju u Zavičajnom muzeju Ozalj i Gradskom muzeju Karlovac).

Za cjeloviti doživljaj koji bi uključivao posjet špilji, Arheološkom parku i muzejima u oba grada, valja planirati posjet u ono doba godine kada su šišmiši „gostoljubivi“, dakle kada posjet Vrlovci ne ometa njihov životni ciklus (najčešće travanj, svibanj i polovica lipnja).

Foto uz dozvolu općine Kamanje

olga-vujovic-200Piše: Olga Vujović
Povjesničarka umjetnosti i komparatistica književnosti