Ljubitelji vina često se susreću s različitim nazivima za pjenušava vina, ovisno o zemlji porijekla. Donosim vam vodič koji ima za cilj objasniti te nazive i pružiti uvid u povijest i razloge zbog kojih se pjenušava vina zovu drugačije u različitim dijelovima svijeta.
Bez obzira na to jeste li početnik ili ljubitelj vina koji želi proširiti svoje znanje, ovaj vodič će vam pomoći da bolje razumijete vinsku scenu i bogatu raznolikost pjenušavih vina.
Pjenušava vina se proizvode od sorti grožđa koje rastu u specifičnim klimatskim uvjetima zato što te sorte najbolje razvijaju željene karakteristike za pjenušavi tip vina.
Hladnije klime, poput onih u Champagneu, omogućavaju grožđu zadržavanje visoke kiselosti i niskog šećera, što je idealno za pjenušava vina. Ova visoka kiselost je ključna za svježinu i strukturu vina, dok niži šećer omogućava kontrolu fermentacije i razvoj mjehurića.
Sorte kao što su Chardonnay, Pinot Noir i Riesling, koje su najčešće korištene za izradu pjenušavih vina, dobro uspijevaju hladnijim uvjetima, pružajući balansirane i kompleksne okuse koji su karakteristični za kvalitetna pjenušava vina.
Koji je povijesni utjecaji na naziv pjenušavih vina
Svaka regija ima svoju vinsku povijest koja seže stoljećima unatrag. Primjerice, Champagne u Francuskoj postala je poznata po svom pjenušavom vinu još u 17. stoljeću zahvaljujući monahu Dom Pérignonu, koji je unaprijedio metode proizvodnje pjenušavih vina. Ova regija je uspjela zaštititi naziv “šampanjac” kao oznaku porijekla, čime je osigurano da samo vina proizvedena u Champagneu mogu nositi to ime.
Kulturna tradicija i geografske oznake koje su utjecale na pojedine nazive pjenušavih vina
Nazivi vina često su odraz lokalne kulture i jezika. U Italiji, naziv “Prosecco” dolazi od imena sela Prosecco u blizini Trsta. Ova sorta grožđa i metoda proizvodnje postale su toliko povezane s tim nazivom da je Prosecco postao globalno prepoznatljiv brend.
Geografske oznake igraju ključnu ulogu u definiranju naziva vina. Španjolska Cava, na primjer, dobila je ime po podrumima (cavas) u kojima se vino odležava. Španjolska je uspjela zaštititi ovaj naziv kroz regulative koje osiguravaju da se samo pjenušava vina proizvedena u određenim regijama i po određenim metodama mogu nazivati Cavom.
Različite metode proizvodnje pjenušavih vina također utječu na zajednički naziv pjenušavih vina u pojedinoj zemlji
Metode proizvodnje također utječu na nazive vina. U Njemačkoj, naziv “Sekt” koristi se za pjenušava vina proizvedena metodom sekundarne fermentacije u boci ili tanku. Ovaj naziv razlikuje njemačka pjenušava vina od onih iz drugih zemalja, naglašavajući specifične proizvodne tehnike i tradicije.
Pravni i marketinški razlozi
Zaštita naziva kroz zakone o geografskim oznakama i trgovinskim markama igra ključnu ulogu. Ove zaštite pomažu u očuvanju kvalitete i autentičnosti vina te sprječavaju zloupotrebu naziva. Na primjer, “šampanjac” se može koristiti samo za vina iz Champagne, dok se “sparkling wine” koristi za slična vina iz drugih dijelova svijeta.
ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE
Naziv “šampanjac” može se koristiti samo za vina iz regije Champagne u Francuskoj zbog zakonski zaštićene oznake porijekla. Ova zaštita, poznata kao Appellation d’Origine Contrôlée (AOC), osigurava da se samo pjenušava vina proizvedena prema strogim pravilima u toj specifičnoj regiji mogu nazivati šampanjcem.
Pravila obuhvaćaju sve, od sorti grožđa koje se smiju koristiti (Chardonnay, Pinot Noir, i Pinot Meunier) do metoda proizvodnje (tradicionalna metoda sekundarne fermentacije u boci) i minimalnog perioda odležavanja. Ova zaštita pomaže u očuvanju autentičnosti, kvalitete i prestiža šampanjca na globalnom tržištu.
Nazivi vina često su povezani s lokalnim sortama grožđa koje se koriste u proizvodnji. U Hrvatskoj, pjenušava vina nose opći naziv “pjenušavo vino”, ali se sve više koriste nazivi povezani s lokalnim sortama poput Graševine, Malvazije ili Plavca Malog, što dodatno diferencira hrvatska pjenušava vina na globalnoj sceni.
Kombinacija ovih faktora rezultirala je raznolikošću naziva za pjenušava vina diljem svijeta, svaki s jedinstvenom pričom i identitetom. Ovi nazivi nisu samo oznake, već odražavaju bogatu povijest, tradiciju i kulturu vinogradarstva u svakoj regiji.
Francuska je poznata po svojim šampanjacima (Champagne)
Šampanjac je pjenušavo vino koje dolazi iz regije Champagne u Francuskoj. Naziv “šampanjac” zaštićen je i može se koristiti samo za vina proizvedena u toj specifičnoj regiji prema strogim pravilima proizvodnje.
Metoda proizvodnje, poznata kao “méthode champenoise” ili “tradicionalna metoda”, uključuje sekundarnu fermentaciju u boci, čime se postiže karakteristična perlaža. Sorte grožđa koje se koriste uključuju Chardonnay, Pinot Noir i Pinot Meunier, koje zajedno daju šampanjcu njegov jedinstven okus i miris.
Italija i njen razigrani prosecco
Prosecco dolazi iz sunčane regije Veneto u Italiji, osobito iz područja oko Conegliana i Valdobbiadenea. Naziv “Prosecco” potječe od imena sela Prosecco u blizini Trsta, a danas je zaštićen oznakom DOC ili DOCG, što jamči njegovu kvalitetu.
Prosecco se najčešće proizvodi metodom charmat ili “tank metodom”, gdje se sekundarna fermentacija odvija u velikim spremnicima. Ova metoda omogućava svjež i voćan okus, koji je vrlo popularan među ljubiteljima vina. Primarna sorta grožđa koja se koristi za proizvodnju prosecca je Glera.
U Španjolskoj se pjenušac naziva Cava
Cava se proizvodi prvenstveno u regiji Penedès u Kataloniji. Naziv “Cava” dolazi od španjolske riječi za podrum (cava), gdje vina odležavaju. Proizvodi se tradicionalnom metodom, slično kao šampanjac, ali koristeći domaće sorte grožđa kao što su Macabeo, Parellada i Xarel·lo.
Ova vina imaju svojstven karakter, često s naglaskom na voćne i cvjetne arome, koje ih čine jedinstvenima na svjetskoj vinskoj sceni.
Njemačka ima svoj sekt
Sekt je njemačko pjenušavo vino koje se proizvodi u različitim regijama, uključujući Mosel, Rheingau i Pfalz. Naziv “Sekt” dolazi od njemačke riječi za pjenušavo vino. Sekt može biti proizveden tradicionalnom metodom ili tank metodom, ovisno o razini kvalitete. Sorte grožđa koje se koriste uključuju Riesling, Pinot Blanc i Pinot Gris, što daje različite profile okusa od voćnih i cvjetnih do kompleksnih i mineralnih.
Rusija – sovjetski šampanjac
Sovjetski šampanjac bio je popularan tijekom sovjetske ere i proizvodio se širom Sovjetskog Saveza, ali posebno u regijama kao što su Krim i Gruzija. Ime “Sovjetski šampanjac” koristi se kao generički naziv za pjenušava vina proizvedena prema prilagođenim metodama. Većina sovjetskih šampanjaca proizvodila se metodom kontinuirane fermentacije, što je omogućilo brzu i masovnu proizvodnju. Koriste se razne sorte grožđa, često Aligote i Isabella, što ovim vinima daje specifičan karakter.
SAD voli sparkling wine
Kalifornija je najpoznatija regija u SAD-u za proizvodnju pjenušavih vina, posebno u dolinama Napa i Sonoma. Pjenušava vina u SAD-u nose naziv “sparkling wine” jer se naziv “šampanjac” može koristiti samo za vina iz Champagne. Američka pjenušava vina često se proizvode tradicionalnom metodom, ali se koriste i druge metode kao što je charmat.
Sorte grožđa koje se koriste uključuju Chardonnay i Pinot Noir, a rezultat su vina koja mogu biti jednako sofisticirana i složena kao njihovi europski kolege.
Australija svoja pjenušava vina naziva Australian sparkling
Glavne regije za proizvodnju pjenušavih vina u Australiji uključuju Tasmaniju i dolinu Yarra. Australija koristi generički naziv “Australian Sparkling” za svoja pjenušava vina. Australijska pjenušava vina često se proizvode metodom tradicionalne fermentacije, s naglaskom na kvalitetu i inovacije.
Sorte grožđa koje se koriste uključuju Chardonnay, Pinot Noir i Shiraz, što rezultira vinima koja su svježa, aromatična i kompleksna.
U Hrvatskoj pijemo pjenušavo vino – pjenušac
Hrvatska ima nekoliko regija poznatih po proizvodnji pjenušavih vina, uključujući Istru, Hrvatsko zagorje i Plešivicu. U Hrvatskoj se koristi opći naziv “pjenušavo vino”, iako se sve više upotrebljavaju specifični nazivi ovisno o regiji.
Hrvatska pjenušava vina često se proizvode tradicionalnom metodom, s naglaskom na lokalne sorte grožđa kao što su Graševina, Malvazija, Plavac Mali i Pošip. Ova vina često odražavaju jedinstvene karakteristike terroira iz kojeg potječu, te nude širok spektar okusa i aroma.
Različiti nazivi za pjenušava vina širom svijeta odražavaju bogatu povijest, kulturne specifičnosti i proizvodne metode svake zemlje. Ovi nazivi nisu samo oznake već nose priče o tradiciji, inovacijama i lokalnim običajima u proizvodnji vina.
Kao ljubitelj vina, razumijevanje ovih razlika može obogatiti vaše iskustvo i uživanje u pjenušavim vinima. Nadam se da će vam ovaj vodič pomoći da s više samopouzdanja istražujete svijet pjenušavih vina i otkrijete nove favorite. Živjeli!
Tekst: Diana Mikloš, WSET II
