Zlatni lavovi arhitekture

Simbolom Mletačke republike, krilatim lavom (pojmom pod kojim se podrazumijeva zaštitnik, evanđelist sveti Marko) danas se resi grad Venecija i kada se sudionika neke umjetničke manifestacije nagradi Zlatnim lavom, jasno je da se radi o zbivanju u Veneciji.

swiss-pavilion-venice-architecture-biennale-2018-svizzera-240-house-tour-008

Uz posebna priznanja, na 16. Bijenalu arhitekture u Veneciji dodijeljena su i tri Zlatna lava. Najnestrpljivije očekivani je onaj vezan uz nacionalni nastup odnosno za nacionalni paviljon, a to je ove godine zaslužila Švicarska svojim paviljonom u Giardinima.

swiss-pavilion-venice-architecture-biennale-2018-svizzera-240-house-tour-003

Pod nazivom „Svizzera 240: House Tour“ nalazi se prostor paviljona pregrađen bijelim zidovima , nalik svojevrsnom labirintu ispunjenom neprirodno velikim vratima (ili jako velika ili jako mala), prolazima i prozorima, prepoznatljivim i neobičnim istovremeno.

swiss-pavilion-venice-architecture-biennale-2018-svizzera-240-house-tour-005

Četveročlanu autorsku ekipu čine Alessandro Bosshard, Li Tavor, Matthew van der Ploeg i Ani Vihervaara, a prema njihovim riječima, svojom instalacijom nude eksperiment i iskustvo preseljenja odnosno metaforu za prezentaciju praznih stambenih prostora (na neki način slobodnih).
Izuzetno šarmantna, dopadljiva ali pomalo zastrašujuća, ova konstrukcija svojim čudnim gabaritima „gura“ prolaznika/stanovnika djelomice u kožu Alice (u Zemlji čudesa).

eduardo

Zlatnog lava za pojedinačni nastup dobio je portugalski arhitekt Eduardo Souto de Moura (1952.) za svoj projekt očuvanja baštine i njezine preobrazbe u uporabni prostor (pretvorba stare farme u hotel , Alentejo), čije se dvije fotografije (prije i poslije) mogu vidjeti u sklopu izložbe „Freespace“ u Arsenalu (zanimljiv je njegov komentar da ukoliko se u transformaciji ode predaleko, pokvari se, no ukoliko se ne učini dovoljno, ne funkcionira).

frampton1

Dobitnik Zlatnog lava za životno djelo jest britanski arhitekt, teoretičar i kritičar arhitekture Kenneth Frampton (1930.), autor brojnih članaka i knjiga o suvremenoj arhitekturi, među kojima je najpoznatija „Moderna arhitektura:kritička povijest“ koju je autor prepravljao i dopunjavao u nekoliko navrata.

Fotografije: ljubaznošću Venecijanskog bijenala

olga-vujovic-200Piše: Olga Vujović
Povjesničarka umjetnosti i komparatistica književnosti

Facebook Like Button