Stanovnici Kavkaza poznati su po svojoj dugovječnosti koja se pripisuje svakodnevnoj konzumaciji kefira, fermentiranog mliječnog napitka kiselkasto-osvježavajućeg okusa.
Kefir je poznat najmanje tisuću godina, a blagodati koje donosi sve se više potvrđuju te je sve rasprostranjenija njegova primjena.
Smatra se da djeluje kao prirodni antibiotik, protiv alergija i intolerancije na hranu, ublažava upalne procese, jača imunitet, poboljšava probavu i doprinosi optimalnom iskorištavanju hranjivih sastojaka iz namirnica.
Nadalje, s obzirom da značajno mijenja crijevnu floru, liječi različite bolesti i poremećaje rada crijeva (sindrom iritabilnog kolona i propusnosti crijeva), zatvor, proljev i nadutost.
Također, pozitivno djeluje na bolesti želuca kao što su gastritis i čir, te poboljšava funkciju jetre. Pozitivno djelujući na metabolizam, doprinosi i smanjenju tjelesne težine te čisti i detoksicira organizam.
Redovita konzumacija pomaže u borbi protiv gljivičnih oboljenja, a smatra se i da zaustavlja rast malignih stanica.
Popis dobrobiti tog napitka doista je impresivan i dovoljan razlog da ga, ako još niste, uvedete u redovitu prehranu.
A ako to već odlučite, zašto ne biste pripremili domaći kefir?
Priprema kefira kod kuće
Sve počinje od kefirnih zrnaca
Da biste napravili kefir, potrebna su vam kefirna zrnca, koja su zapravo mješavina bjelančevina, aminokiselina, lipida i topljivih polisaharida, čineći zajedno velik broj različitih dobrih mliječno-kiselih i octenih bakterija te sojeva kvasaca.
Izgledom podsjećaju na cvjetaču, a hrane se i razmnožavaju u mlijeku i mogu živjeti vječno. Redovitom pripremom napitka zrnca se razmnožavaju pa ih često nastane previše te ih ljudi međusobno dijele.
Ako nemate poznanika koji bi vam ih poklonio, postoje grupe na facebooku gdje lako možete doći do njih. Zrnca se često prodaju i putem malog oglasnika, na različitim forumima…
Jednostavan postupak
Za pripremu će vam, uz kefirna zrnca, biti potrebno svježe mlijeko (dobar izbor je mlijeko iz mljekomata), dvije staklenke s poklopcem, plastična žlica i plastično cjedilo.
Ako ste zrnca dobili poštom ili u zamrznutom stanju, prvo ih oživite na način da ih stavite u staklenku i prelijete s malo mlijeka, poklopite i ostavite na sobnoj temperaturi 24 sata.
Nakon toga ih procijedite i taj prvi kefir bacite. Postupak po potrebi ponovite dva do tri puta dok ne nastane kremasti napitak.
Ako pak imate svježa zrnca, kefir možete napraviti odmah. Za otprilike 3 dcl mlijeka dovoljno je pola jušne žlice kefirnih zrnaca.
Poklopite staklenku i ostavite 24 sata na sobnoj temperaturi. Kefir je spreman za konzumaciju kad se mlijeko zgusne i postane kiselkasto.
Uzmite plastično cjedilo i stavite ga na drugu staklenku, izlijte kefir zajedno sa zrncima i miješajte plastičnom žlicom da se procijedi.
Zrnca ponovno vratite u staklenku, ulijte novo mlijeko te napravite novu turu. Napravljeni kefir u poklopljenoj staklenki čuvajte u hladnjaku.
S vremenom, kroz otprilike dva tjedna, količina zrnaca će se povećati pa sukladno tome povećavajte i količinu mlijeka (jedna jušna žlica dovoljna je za 5 do 6 dcl mlijeka).
Ako će vam u jednom trenutku nastati previše zrnaca, ostavite koliko vam je potrebno, a ostatak podijelite poznanicima i učinite tako dobro djelo.
Svaki dan nova doza imuniteta
Najbolje je kefir raditi svakodnevno, no ako zbog nečega to niste u mogućnosti, zrnca mogu u hladnjaku u malo mlijeka i poklopljenoj posudi preživjeti do sedam dana.
Izdvojeno
> Prema legendi, kefirna zrnca su dar od Boga, “mana s neba” koju je Bog poslao Izraelcima kad ih je Mojsije izveo iz Egipta na putu u obećanu zemlju.> Kefir uvijek čuvajte u staklenim ili keramičkim posudama kako biste spriječili utjecaj kiseline na plastiku ili metal, odnosno migraciju kemikalija iz takvih posuda u proizvod.
> Optimalna temperatura za vrenje je od 10°C do 25°C, idealno 20-25°C. Temperature iznad 40°C ili ispod 4°C zaustavljaju proces vrenja.
> Ljeti, na visokim temperaturama, kefir možete napraviti već nakon 12 do 14 sati fermentacije. Možete i smanjiti uobičajenu količinu zrnaca ako se sirutka na dnu staklenke odvoji od kremastog dijela i time promijeni okus na kiselije.
> Domaći kefir nema konzistenciju kao kupovni, vodenastiji je i zrnatiji.
> Nakon što procijedite kefir, zrnca nemojte ispirati u vodi za pripremu nove doze jer ćete ih oslabiti.
> Za početak konzumacije preporučljivo je krenuti s manjom dozom (1 dl dnevno) pa je postepeno povećavati jer kefir značajno mijenja sastav crijevne flore (korisne bakterije uništavaju patogene i dolaze na njihovo mjesto) pa može doći do manjih probavnih smetnji.
Piše: Wish.hr
