Svijet igračaka

Donosimo Vam priču o počecima igračaka u Etnografskom muzeju u Zagrebu, koja je do dana današnjeg sačuvala sve vrijedne primjerke igračaka od 19. stoljeća.

U samim počecima civilizacije dječja se igračka pojavljuje kao jedan od važnih elemenata ljudskoga razvoja i jedan je od prvih zapisa oblikovanja. Iako se tada u oblikovnom smislu nije razlikovala od predmeta nađenih i oblikovanih u prirodi, od kamena koji je voda valjanjem zadobila do komadića drveta ili dijela kosti, ipak će jasno posvjedočiti temeljnu funkciju igračke, a to je razvijanje djetetove mašte, oblikovanje njegova svijeta i osobnosti.

Organizirana izrada igračaka – u kućnoj obiteljskoj radinosti – započela je u Hrvatskoj potkraj 19. i 20. stoljeća, i to najprije u Hrvatskom zagorju i Prigorju, a potom u Dalmatinskoj zagori. Kako je tijekom 20. stoljeća sustav društvenoga i kulturnog razvoja nametnuo i promjene u načinu proizvodnje i života na selu te u mnogim sastavnicama mijenjao i sam folklorni likovni i oblikovni izraz, ne čudi da je izrada dječjih igračaka u drugoj polovici 20. stoljeća uvelike smanjena.

_MG_8831Proizvođači su smanjili izbor dječjih igračaka, a ugasila su se i neka mjesta na kojima su u prošlosti nudili svoje proizvode. Mlađi naraštaji nisu pokazivali interes da nastave posao svojih predaka, odlazili su u tvornice i u veća gradska središta kako bi lakše i bolje osiguravali svoju egzistenciju.

Napretkom civilizacije u srednjem vijeku mijenja se i tehnologija izrade dječjih igračaka. Pojava i primjena novih materijala stvara veće mogućnosti za njihovu proizvodnju.
Igračke od plastičnih materijala potisnule su s tržišta drvene, porculanske i igračke od kaučuka. U današnje vrijeme dječji interes sve više zaokupljaju elektroničke igre.

Danas se u narodnome stvaralaštvu vide veliki pomaci ne samo u tehničkoj obradi i visokoj dorađenosti same igračke, već i u njezinome likovnom oblikovanju, koje teži većoj dopadljivosti, a time boljoj prodaji. Cjeloviti pregled razvoja tradicijske dječje igračke u Hrvatskoj ponovno potvrđuje da je hrvatska tradicijska kultura asimilirala kulturno naslijeđe srednje Europe i Mediterana.

Uz dopuštenje Etnografskog muzeja (sve fotografije)