Promatrajući svoje učenike na Vinskoj školi, nitko nikada ne obraća pažnju na boju. Prvi dodir koji imaju s vinom je miris.
Što me ne iznenađuje, jer mirisi u vinu znaju nekada biti jako zavodljivi i dopadljivi, stoga nije niti čudno.
Uvijek se iznova iznenade svi kada spoznaju koliko toga mogu saznati o vinu gledajući samo njegovu boju kroz čašu.
Otkrivam vam nekoliko trikova kako najbolje možete procijeniti boju vina i koje je značenje boje u vinu
Boju ćemo najlakše definirati ako uzmemo bijelu podlogu, list papira ili bijelu salvetu.
Promatrajte vino kroz čašu.
Koliko je duboka boja?
Možete li vidjeti kroz nju svoj palac ili pročitati slova?
Razmišljajte o gradacijama boje. A kakve to mogu biti boje u vinu?
Koliko je količina pigmenta?
Kakve su nijanse boje?
Čiste ili složene?
Boja bijelog vina može biti:
> zelenkasto žuta
> slamnato žuta
> zlatno žuta
> jantarno žuta
Boja rose vina može biti:
> blago roza
> roza boje trešnje
> svijetlo roza
Boja crvenog vina može biti:
> purpurno crvena
> rubin crvena
> granat crvena
> narančasto crvena
Nekoliko različitih faktora utječe na boju vina
Neki od njih su starost vina, podrijetlo vina, sorta grožđa, način vinifikacije, maceracija i mnogi drugi.
Ako nam je bijelo vino starije imat će jantarnu boju, koja će se kretati od zlatno žute prema tamnijoj, jantarnoj nijansi.
Ukoliko nam vino dolazi iz hladnijeg podneblja imati će svjetliju boju nego vina iz toplijih krajeva zbog količine pigmenta u samoj kožici bobice grožđa.
Crvena vina, za razliku od bijelih koja s godinama tamne, svoju boju gube u sedimentu.
Znaju poprimiti smećkaste nijanse. A ukoliko je bijelo vino sazrijevalo u hrastovoj bačvi, boja će biti dublja, dok kod crvenih vina koja su dogo sazrijevala u bačvi dobivaju svijetlije tonove, nego da su starala u samoj boci.
I crvena i bijela vina koja nam doplaze iz toplijih krajeva svijeta imati će tamniju boju za razliku od vina koja nam dolaze iz hladnijih podneblja.
Crvene sorte grožđa kao što su cabernet sauvignon, syrah/shiraz, barbere, mourvedre, baga, daju tamnija vina jer im je i kožica bobice deblja.
Dok sorte grožđa poput pinot noira ili nebbiola daju vina svijetlijih boja i nježnijih prozirnih nijansi.
Sigurna sam da ćete sada nakon ovoga obratiti pažnju na boje vina, jer vidite koliko nam toga boja može otkriti o vinu.
A što možemo još osim boje spoznati u vinu?
Vino kušamo analizom putem vida, putem njuha i putem okusa. Analizom putem vida otkrivamo boju vina, bistroću, konzinstenciju, te kod pjenušaca promatramo mjehuriće.
Analizom putem njuha pokušavamo definirati mirise koje smo pronašli u vinu te ih svrstati u pripadajuću grupu aroma.
Da li su to primarne, sekundarne ili tercijarne arome?
Razmišljamo o njihovoj intenzivnosti, kakvoći te kompleksnosti.
Kušajući vino razmatramo njegovo tijelo ili opću strukturu vina, kako percipiramo kiseline, tanine, mineralne soli koje čine tvrdu stranu vina.
Osjetilom okusa razmišljamo i šećerima, alkoholima i višim alkoholima u vinu. Nakon što smo utvrdili i definirali sve komponente u vinu donosimo zaključak o harmoniji, ravnoteži i potencijalu starenja u vinu.
Jeste li spremni za svoju organoleptičku analizu vina? Sigurna sam da nakon ovoga boja vina u vašoj čaši sada poprima puno dublje značenje i ostavlja drugi dojam prepun različitih spektara nijansi vina.
Autor: Sommelierka Jelena Šimić Valentić