Donosimo Vam intervju s Njenom Ekselencijom veleposlanicom Republike Austrije gđom. Andreom Ikić-Böhm u kojem smo saznali o poveznicama između naše dvije zemlje, kulturi, investicijama i turizmu.
W: Hrvatima je Austrija kao zemlja izuzetno bliska, a vezano za prošlost koja se i dan danas odražava kroz neraskidive veze kako u arhitekturi, tako i u kulturi, gastronomiji, bontonu. Kako Vi gledate kao Veleposlanica Austrije na sve navedeno?
Austriju i Hrvatsku zaista povezuje zajednička stoljetna kulturna povijest. Ona se ne odražava samo u impozantnim građevinama iz doba austro-ugarske Monarhije, od Zagrebačkog narodnog kazališta i grandhotela u Opatiji pa do mnogih svjetionika i tvrđava na Jadranu: naše povijesne poveznice ostavile su traga na zajedničkim navikama, običajima, jelima, ali i u jeziku, sjetite se samo poznatog zagrebačkog njemačkog. Ova zajednička obilježja često nas povezuju podsvjesno i izvan jezičnih granica. Veseli me ova tradicionalna i do danas održana kulturološka blizina, koja za nas predstavlja jedan prekrasan temelj za suradnju s našim hrvatskim prijateljima i takoreći susjedima i na koju se rado nadovezujemo. Pri tome se ne želimo samo osvrtati na našu zajedničku prošlost nego našu kuturološku izmjenu neprestano ispunjavati novim, suvremenim životom i u prvi plan staviti ono zajedničko današnje Austrije i Hrvatske.
W: Koja je točna zadaća veleposlanika? Kako gledate na taj zahtjevan posao i što si stavljate kao prioritete I zadatke kada obavljate tu dužnost?
Zadaća je produbljivanje odnosa između Austrije i Hrvatske na svim područjima, to znači politika, gospodarstvo, kultura, znanost i sva druga područja. To se događa uvijek kroz suradnju između ljudi, koji predstavljaju institucije, gradove, regije i zemlje. Stoga je najvažniji zadatak, ljude međusobno povezati i stvoriti kontaktne mreže. Mediji su danas toliko moderni, da se novosti šire velikom brzinom. No, zadatak veleposlanstva je objasniti neki novi razvoj te ga postaviti u odgovarajući kontekst: što to znači za odnose dvaju zemalja? Radi se o tome, da našu zemlju u Hrvatskoj predstavimo u njezinoj punoj raznolikosti. Za to je važna komunikacija s javnošću. Zbog toga me raduje interes wish.hr-a za Austrijom.
Iza rada Veleposlanstva stoji veliki tim, naime “Austrijsko veleposlanstvo” zajedno s Kulturnim forumom, stručnim izaslanicima (vojske, policije i poljoprivrede, okoliša i šumarstva), kao i Austrijski trgovački centar.
Isto tako važan aspekt je biti mjesto prvog kontakta za Austrijanke i Austrijance u Hrvatskoj, posebice onda, kada trebaju pomoć. Tzv. “Servis za građane” ima veoma veliku važnost u austrijskom Ministarstvu vanjskih poslova, a za hitne slučajeve je veleposlnstvo uvijek dostupno.
Stoga je moj prioritet vrlo jasan: Čovjek je uvijek na prvom mjestu.
W: Da li u svom zanimanju možete birati zemlju u koju ćete otići kao predstavnica u veleposlanstvu ili Vam se zemlja za odlazak, da tako kažemo, dodijeljuje?
Kada se stupa u diplomatsku službu austrijskog Ministarstva vanjskih poslova, izražava se spremnost, svaki put raditi na drugom radnom mjestu. Moguće je prijaviti se za određeno mjesto i ponekad imate sreće, kao ja s Hrvatskom, ali načelno se mora biti fleksibilan.
W: Koliko dugo ste u Hrvatskoj i što biste posebno istakli kao Vama najdraže, najljepše, a što biste imali za zamjeriti?
Od prosinca 2011. sam veleposlanica u Hrvatskoj, no 1997. sam bila ovdje 6 mjeseci kao izaslanica, a od 1999. do 2002. na mjestu zamjenika veleposlanika. I tu želim istaknuti ljude, koji su u Hrvatskoj jako ljubazni, mnogi od njih govore izvrsno njemački te rado pričaju o svom odnosu prema Austriji, bilo o svojim precima ili boravcima na odmoru. Jako me raduje,što je Austrija najveći investitor u Hrvatskoj. To pokazuje da je Austrija vrlo rano svoje povjerenje poklonila Hrvatskoj. Prekrasni su naravno i različiti krajolici, slikovita mjesta, spokojni otoci, kristalno čisto more, gradovi s bogatim kulturnim nasljeđem, plodne nizine, ali i nacionlni parkovi sa svojim lijepim šumama i jezerima. I u kulinarskom smislu Hrvatska ima puno za ponuditi. Sve se to može cijele godine izvrsno iskoristiti za turizam, kao što to između ostalog uspješno pokazuju i neki austrijski hotelijeri. U Austriji je način vožnje sudionika u prometu možda nešto mirniji.
W: Gdje ste točno rođeni u Austriji te što biste rado istakli o svom kraju odnosno što nam možete općenito reći o austrijskoj kulturi? Točnije o običajima, hrani, piću.
Rođena sam u Beču, ali sam i živjela južno od Beča, u Donjoj Austriji. Brežuljci, koji okružuju moj rodni kraj, me podsjećaju na Sljeme, tako da se i ovdje osjećam kao kod kuće. Austrijski specijaliteti, bilo da se radi o jelu ili piću, imaju vrlo važnu ulogu u našoj zemlji jer su jednostavno dio te ugodnosti.Tipična bečka jela poput Bečke šnicle i svinjskog pečenja, ili slatke delikatese poput germknedle, kaizeršmarna, kuglofa ili sacher torte naprosto su dio toga, baš kao i poznate Mozart kugle. Kad je riječ o izvrsnim vinima, izbor je velik: Austrija ima izvanredan položaj za međunarodno poznate sorte poput Riesling-a, Chardonnay-a, Muskateller-a, Traminer-a ili Cabernet-a. I kod nas ali i od strane poznavaoca vina diljem svijeta posebno su priznate domaće vrste loze sa zelenim Veltlinerom na čelu, koji tako reći čini skoro 1/3 vinograda. Druge autohtone sorte vina su Neuburger, Rotgipfler ili Zierfandler, koji u čaši dočaravaju okus klime, grožđa i tla. Uz divljač, govedinu ili sir pašu domaća crna vina Zweigelt, Blaufränkisch ili St. Laurenta. Rijetkost je rozkasti Schilcher, koji se radi od crnog Wildbacher grožđa.
Austrija je veoma prijateljska i otvorena zemlja. Prolaznici dobrovoljno daju informacije turistima, jednostavno se trude pomoći. Austrija sa strancima, koji čine 12% stanovništva njeguje zajedništvo, u kojem integracija donosi svoje prava i obveze. Multikulturni život je postojao i u vrijeme Monarhije te je sa sobom donio bogato kulturno nasljeđe; to znači jednu tradiciju, koja ima svoje mjesto i u današnjoj Republici Austriji.
Austrija se u svijetu uspjela kao mala ili srednje velika zemlja dokazati i na tržištu. Austrija je omiljeno mjesto za investitore te sjedište brojnih međunarodnih organizacija. Beč je time sastajalište međunarodnog svijeta te je oduvijek bio i poprište internacionalnih sastanaka posredovanja i pregovora.
Austrija je gospodarski profitirala od svog ulaska u Europsku Uniju ali i od kasnijeg proširenja Unije te je time stekla stabilno okruženje.
Austrijska kultura osjeća obvezu prema svom nasljeđu, ali istovremeno je i inovativna. Tradicija i suvremenost stoje jedno pored drugog te se međusobno nadopunjuju. Tako se otprilike moderna arhitektura u Beču uklapa u stoljećima staru sliku grada.
W: Austrija je zemlja koja bi mogla biti mnogim zemljama primjer kako se razvija i posluje u turizmu. Kako gledate na turizam u Hrvatskoj? Što bismo mogli naučiti ili možda čak i primjeniti iz primjera poslovanja u austrijskom turizmu?
Obje naše zemlje su jako jake turističke zemlje, a turizam je za gospodarstvo svake od njih izrazito bitan faktor. Austrija i Hrvatska i tu njeguju obostranu izmjenu. Austrija s preko milijun dolazaka godišnje spada u najvažnije zemlje po broju turista (većina od njih dolazi u ljetnim mjesecima), isto tako sve se više povećava broj Hrvata, koji dolaze u Austriju (prije svega na skijanje u zimi, ali i u posjetu gradovima). Austrijanci rado dolaze u Hrvatsku , jer se tu osjećaju ugodno i dobro došlo.
Pozitivni koraci prema stvaranju jednog raznolikog turizma koji nudi više tema može produžiti turističku sezonu. Austrija je jako zainteresirana za suradnju s Hrvatskom na području turizma, ali isto tako i edukacije u sektoru turizma.
W: Da li nam možete reći svoj stav prema brojnom iseljavanju hrvatskog stanovništva u inozemstvo, najviše zbog ekonomske krize, i kako Austrija gleda na ovu nedavno nastalu situaciju. Da li se vašem veleposlanstvu obraća mnogo ljudi i koja su najčešća pitanja? Kako Austrijanci gledaju na useljenike posebno na Hrvate?
Gospodarska kriza je bez sumnje veliki izazov za Hrvatsku. Austrija pri tome usko surađuje s hrvatskim tijelima na pronalaženju rješenja. Upravo u vrijeme, kad će, nadam se, na kraju recesije doći do gospodarskog rasta, važna je dobro obrazovana, mlada i inovativna radna snaga. Tu će Hrvatskoj od velike koristi biti njezin profesionalni obrazovni sustav. Austrija ima doduše u usporedbi nižu stopu nezaposlenosti ali i kod nas je postalo teže naći radno mjesto, nego što je to bio slučaj prijašnjih godina.
Austrija je oduvijek bila useljenička zemlja i tih otprilike 70 000 Hrvatica i Hrvata, koji žive trenutno u Austriji, su jako dobro integrirani u austrijsko društvo. Na temelju principa slobodnog kretanja ljudi u Europskoj Uniji je za hrvatske državljane izbor prebivališta unutar EU – time i u Austriji – pod odgovarajućim okvirnim uvjetima moguć.
W: Da li ste već bili u nekoj drugoj zemlji veleposlanica, odnosno u kojoj biste zemlji voljeli odraditi neki od mandata i zašto?
Bila sam na funkciji generalne konzulice i zamjenice stalne izaslanice pri Vijeću Europe u Strasbourgu, Francuskoj. Osim Hrvatske, gdje sam već treći put, i gdje mi se očito posebno sviđa, ima puno zemalja, koje me interesiraju. Teško mi je jednu izabrati.
W: Koja Vam je zemlja ostala u nekom posebno dobrom sjećanju, od vaših brojnih putovanja, a čija Vas je gastronomija osvojila?
Tu mi spontano Hrvatska pada na pamet, gdje već skoro 20 godina provodim ljetni odmor i gdje zadnjih godina živim.
W: Što biste odmah promijenili u ovom našem svijetu i našoj civilizaciji da dobijete posebnu moć “s neba” ?
Zaželila bih mir ovome svijetu.
Autor teksta: Diana Mikloš
Fotografije: Wish.hr
