Izabrana djela najplodnijeg i najčitanijeg hrvatskog književnika prvi put su obogaćena autorovim tekstovima kojI na poseban način komentiraju svako od djela.
Dobri duh Zagreba objavljen je u čak 11 izdanja, a ovom izdanju pridodan je autorov esej Šest filmova s Tadićem. U tekstu se najviše govori o filmu Ritam zločina, snimljenom po naslovnoj priči knjige. Uzbudljiva lektira na taj će način biti još bliža učenicima koji će moći usporediti dva različita medija, knjigu i film. Uz esej, tu je još i pogovor književne kritičarke Julijane Matanović koja jasnom i preciznom interpretacijom daje tom djelu status koji ono i zaslužuje.
U Koraljnim vratima teška srednjoškolska lektira Osmana uključena je u intrigantni zaplet koji povezuje 17. i 20. stoljeće. Roman je napisan 1989. godine, a u ovom izdanju je objavljeno i autorovo predavanje o dopjevima Gundulićeva epa koje je autor te iste godine održao na znanstvenom skupu o Ivanu Gunduliću. Taj tekst predstavlja koristan alat u obradi lektirnog štiva u školama i budi interes za stariju hrvatsku književnost.
Kronika provincijskog kazališta smatra se najboljim Pavličićevim djelom i s razlogom budi zanimanje mnogih čitatelja. Nakon svog prvog izdanja (2002.), taj roman ostao je, nažalost, kritički neopisan. Nepravda se ovim putem ispravlja, jer je riječ o jednom od najboljih naših novijih romana. Kroz motiv potrage za kipom anđela s kupole kazališne zgrade, nudi se panorama prošlostoljetnih kulturnih, društvenih i političkih prilika koje su utjecale na život običnih, malih ljudi. Kazalište ovdje funkcionira kao ogledalo društva i promjena u njemu. Uz sam roman, donosimo i autorovu dramu Kazališni život koja je pod naslovom Kazališni život ili smrt 1981. igrana na pozornici Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Novo izdanje Dunava sadrži i autorov tekst Tlapnja uspomene; zapis u kojem autor ispovijeda kako su nastajali njegovi memoarski tekstovi, pa tako i sam Dunav.
Večernji akt prvi put je objavljen 1981. i nagrađen Ninovom nagradom. Riječ je o romanu koji otvara brojna pitanja o granicama umjetnosti i krivotvorine. Tom temom pisac indirektno pojašnjava teoriju postmodernističkog romana, stoga tekst može biti korisna pripomoć u srednjoškolskoj nastavi. Novom izdanju Večernjeg akta pridružena je Pavličićeva priča Ugovor s Viragom koja je nagrađena godine 2014. prvom nagradom na natječaju Večernjeg lista, a s romanom dijeli temu odnosa istine i privida.
*** Sve je knjige pogovorom popratila književnica Julijana Matanović.
O autoru: Prozaik, feljtonist, književni povjesničar i prevoditelj, rođen je 16. kolovoza 1946. u Vukovaru. U rodnom gradu je završio osnovnu i srednju školu, a nakon toga započinje studij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje 1969. godine završava komparativnu književnost i talijanski jezik, a doktorira 1974. godine. U književnosti se javio 1972. zbirkom fantastičnih priča Lađa od vode. Pripovijesti objavljuje i poslije, a u drugoj polovici sedamdesetih godina počinje pisati romane u kojima publici nudi zanimljivu priču i otkriva svoje zanimanje za kriminalistički žanr. Osim romana, kojima je stekao popularnost kod šireg čitateljskog kruga, objavio je više zapaženih knjiga feljtona, te nekoliko knjiga lirsko-memoarske naravi. Kao proučavalac književnosti bavi se problematikom starije hrvatske književnosti, posebice manirizma i baroka, te pitanjima književne genologije i teorijom stiha.
Do sada je objavio 95 naslova.
Uz dopuštenje: Mozaik knjiga (sve fotografije)
