U knjižare je u izdanju Profila upravo stigao prvi na hrvatski prevedeni roman cijenjenog švedskog novinara i pisca Jensa Liljestranda – Ako sve i nestane – u kojem je autor opisao trenutak u kojem se svijet našao na samom rubu klimatske katastrofe.
„Često me pitaju zašto pišem o klimi, a ja uvijek odgovaram: ‘Kako bi itko mogao pisati o nečemu drugom?’ Za mene ne postoji bolje estetsko pravilo od onoga koje je jednom prilikom izrekao Hemingway: ‘Piši čvrsto i jasno, o onome što boli.’ A mene ništa ne boli više od spoznaje da moja djeca nasljeđuju svijet koji umire“, napisao je Liljestrand u pismu svojim izdavačima.
Dodao je kako njegov roman nije pokušaj “raspravljanja” o klimatskoj krizi.
„Po mom je mišljenju svaka rasprava o tome besmislena jer je klimatska kriza objektivna, znanstveno dokazana činjenica. Umjesto toga, Ako sve i nestane moj je pokušaj da opišem naše misli i osjećaje o svijetu koji vidimo oko sebe, portret suočavanja ljudske psihe s činjenicom da naš planet neizbježno postaje sve nestabilniji i sve manje pogodan za život ljudskih bića“, napisao je.
Knjigu je strukturirao oko četiriju središnjih psiholoških reakcija: panike i šoka u prvom dijelu romana, poricanja i egocentričnosti u drugom, tuge i mržnje u trećem te otpora u četvrtom dijelu. Te osjećaje, kaže, u različitoj mjeri, nalazimo u svim ljudima. To su shvatljivi, uobičajeni i prirodni refleksi. Usto, htio je pokazati da i u vrijeme kaosa svakodnevni život teče dalje – trivijalne i beznačajne stvari koje nas stalno izjedaju ne nestaju, samo mijenjaju melodiju.
„Ponekad mi kažu da im je moja knjiga bila zabavna, čak i da im je izmamila osmijeh. Drago mi je, naravno – postoji neosporna nota crnog humora u našoj nevolji i drago mi je ako sam to uspio uhvatiti. Drugi su, pak, moju knjigu nazvali ‘satirom’, a ako time misle reći da Ako sve i nestane ironizira naš suvremeni život i budućnost, to zvuči prilično točno.
Ako čitatelj, međutim, tvrdi da knjiga nije realistična, želio bih ga zamoliti da pogleda kroz prozor i opiše što vidi“, napisao je Liljestrand.
Roman Ako sve i nestane švedska je kritika usporedila s Cestom Cormaca McCarthyja te romanima Jonathana Franzena.
Svoju prvu knjigu Made in Pride Liljestrand je objavio 2003., a 2018. godine nominiran je za najprestižniju švedsku književnu nagradu August za biografiju pisca Vilhelma Moberga Mannen i skogen. Radi kao kritičar u novinama Sydsvenskan i Dagens Nyheter te kao urednik kulture u švedskom dnevniku Expressen.
Roman Ako sve i nestane objavljen je u više od 20 zemalja, a na hrvatski ga je preveo Edin Badić.
Mediji o romanu:
Majstorski napisan roman: istodobno napet, oštrouman i iznimno zabavan. – Sydsvenskan
Koliko god uzbudljiv bio roman Jensa Liljestranda o nadolazećoj katastrofi, njegovo majstorstvo leži, prije svega, u izboru antijunaka. Njihova sebična otkrića djeluju kao povećalo za probleme s kojima ćemo se suočiti u vrlo bliskoj budućnosti… Ovaj je roman podsjetnik na empatiju koja nam je hitno potrebna kako bismo se zajedno suočili s klimatskom krizom. – Kulturnews
Liljestrandovo grozničavo, često eliptično pisanje, u kombinaciji s fragmentiranom kompozicijom, prepoznatljivom po skokovima kroz vrijeme i prostor, rezultira efektom gigantskog kolaža. Takva konstrukcija vješto naglašava apokaliptičnu temu. – Le Monde
Ovim romanom Liljestrand upućuje čvrsto upozorenje, univerzalni SOS… Dok pred našim vratima bjesne požari, mogu li se ljudi promijeniti? Riječi, koliko god bile lijepe i značajne, jesu li dovoljne? Književnost možda ipak može pomoći. – L’Appel
Uz dopuštenje: Progil knjiga (sve fotografije)
