Ernst Barlach Gesellschaft Hamburg u suradnji s Modernom galerijom, Zagreb od 6. listopada do 29. studenoga 2015.
Izložba predstavlja stvaralaštvo dvoje istaknutih njemačkih umjetnika 20. stoljeća, Ernsta Barlacha i Käthe Kollwitz, u njegovom povijesnom kontekstu. Industrijska revolucija već u 19. stoljeću utječe na radikalnu promjenu ekonomskih, političkih i socijalnih životnih okolnosti. Tehnički i znanstveni izumi te promjene koje oni donose, vode Europu u novo doba. Činilo da se čitav svijet ruši. Umjetnici i književnici posvuda su se dali na posao pretočiti čudo u riječ i sliku, kako bi u tom času ljudima pružili novo utočište. “Bog je mrtav” proglasio je Nietzsche 1882., a slika svijeta koja je stoljećima predstavljala siguran orijentir, urušila se sama u sebe. Trebalo je definirati nove vrijednosti i ciljeve, no njih ni Ernst Barlach (1870-1938) ni Käthe Kollwitz (1867-1945) nisu pronalazili u ispraznim atributima napretka „veće, brže, bolje i više“. Baš naprotiv. Oboje su svoje umjetničko stvaralaštvo osmislili u suprotnosti prema hladnoj stvarnosti obilježenoj materijalizmom.
“Novi čovjek”, „novi svijet”, “novo doba” bile su ideje vodilje koje su u književnosti i umjetnosti popratile prijelaz iz 19. u 20. stoljeće, a osobito generaciju ekspresionista u Njemačkoj. Oboje umjetnika, i Ernst Barlach i Käthe Kollwitz, samotnjaci su likovne scene toga razdoblja. Käthe Kollwitz svoju je umjetnost vrlo rano stavila u službu konkretne društvene odgovornosti stvarajući mnoštvo socijalno angažiranih, revolucionarnih radova. Čak i u razmatranju transcendentne teme poput smrti, njena su djela bliska čovjeku, odražavaju osobno razračunavanje s neshvatljivim, individualnu percepciju rastanka i boli. U središtu njenog umjetničkog rada nalazi se proletarijat, ljudi koji žive u sjeni napretka u najsiromašnijim uvjetima i svakodnevno se bore za egzistenciju. Realističnim i apelativnim slikovnim jezikom ona osuđuje stvarnost koja dopušta takvu nepravdu.
Dok je rad Käthe Kollwitz usredotočen na angažiranost, a njen pogled ovozemaljski, usmjeren prema konkretnim društvenim odnosima, Ernst Barlach može se sasvim prikladno opisati kao mistik moderne. Osim u ranim radovima, nikada mu nije bilo stalo do naturalističkog predočavanja stvarnosti. Njegova slika čovjeka nosi rijetke individualne značajke. Ona utjelovljuje stanje postojanja, izraz je duhovne orijentacije koja se nastoji izdići iznad situacije u kojoj se nalazi svijet. No, u Barlachovu stvaralaštvu kritika materijalizma modernoga svijeta zauzima tako decidirano mjesto da je njegov status društveno angažiranog umjetnika klasične moderne ipak neupitan.
Dok je djelo Käthe Kollwitz na prvi pogled snažno obilježeno prikazom granica postojanja, likovi Ernsta Barlacha vizualiziraju ono što nastoji izići izvan granica. Dakako, oboje su smatrali da njihova umjetnost, polazeći od dubokog humanističkog razumijevanja, treba promijeniti svijet. Zasigurno su najveće zasluge oboje umjetnika to što su revno podsjećali na užase rata i što su se svesrdno zalagali za mir.
Izložba u Modernoj galeriji u Zagrebu sa preko stotinu i pedeset izložaka ne daje samo retrospektivni pregled cjelokupnog opusa oboje umjetnika, već zrcali i njihov sadržajni dijalog sa sadašnjošću. I Ernst Barlach i Käthe Kollwitz u svojim su djelima željeli iskoračiti izvan granica postojanja, no upravo su na te granice i upozoravali. Radovi oboje umjetnika nikada nisu u proturječju, već se međusobno nadopunjuju i proširuju, a na dirljiv nam se način obraćaju sve do danas. U njima su pohranjene i aktualne debate oko društvene odgovornosti, siromaštva i bogatstva, empatije i političkog angažmana, kao i čovjekova potraga za smislom u stvarnosti rastrganoj globalnim krizama.
Ernst Barlach i Käthe Kollwitz: Izvan granica postojanja izložba je hamburške Ernst Barlach Gesellschaft realizirana u suradnji s Modernom galerijom iz Zagreba. Zahvaljujemo Upravi za licence Ratzeburg, Muzeju Ernsta Barlacha u Wedelu i u Ratzeburgu, kao i svim privatnim posuđivačima koji su nam stavili djela na raspolaganje. Za financijsku potporu zahvaljujemo Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, Gradu Zagrebu, Turističkoj zajednici Grada Zagreba, Privrednoj banci Zagreb, a za pomoć u realizaciji izložbe Veleposlanstvu SR Njemačke u Zagrebu.
Uz dopuštenje: Moderna galerija
