academia moderna poziva vas na izložbu Vladimir Frelih Implant u subotu, 14. 11. 2015. u 19 sati Izložba ostaje otvorena do 28. 11. 2015. Utorak do subota od 14 do 19 sati, te u nedjelju 22. 11. od 14 do 19 sati
Galerija Academia Moderna u sklopu Zagrebačkog vikenda galerija organizira razgovor s umjetnikom u subotu 21. 11. 2015. u 18 sati. Sudjeluju: Silva Kalčić i Vladimir Frelih
Naziv djela Vladimira Freliha temeljen je na igri riječi, Implant je zapravo aplikacija. Svojevrsna izraslina na zidu galerijske sobe. Točnije, ne na zidu, već na infrastrukturnim dijelovima zida, vratašcima ormarića (na koji je apliciran objekt dimenzija 100 x 125 cm) s instalacijama te na vratima (na koji je apliciran objekt dimenzija 11 x 260 cm) u sporednu prostoriju-skladište, čime su oni imobilizirani, odriče im se svojstvo utilitarnosti. Prisjetimo se, kao iskaz otklona od tradicije umjetnosti Richard Serra je sastavio listu od 100 glagola koji će mu poslužiti kao ishodište za buduća umjetnička djela (za „strukturiranje kaosa”), a koji su sinonimi za „oblikovati”: pa je tako 1969. predložio i glagol „to prop“ (eng.): „zatvoriti“. Kako koračamo izložbenim prostorom, objekt se mijenja. Kontrakcija i širenje forme objekta, bijelog kvadra koji prelazi u krnju piramidu, rezultat je pomaka u mjestu promatrača. U monokromnom ambijentu, svojevrsnom hipervizijom povećava se njegov zapažaj.
Geometrijska apstrakcija Frelihove intervencije u prostoru Galerije Academia moderna s jedne strane može se nasloniti na Sierrine intervencije u galerijsku sobu na način njezine negacije, primjerice ugaonom trokutnom formom prema ideji anti-forme (Untitled (Corner Piece), 1964.), no uistinu, time što opredmećuje okolni prostor, naizgled proizlazi iz vizualne studije Palazza dei Diamanti (Biagio Rosseti, Ferarra, 1494.) gdje je pročelje pokriveno s 8500 piramidalnih blokova koji sugeriraju – tijekom dnevnog ciklusa prirodne rasvjete – stalnu promjenjivost pročelja, služeći kao prijelaz, bez fiksiranog identiteta. Gledano frontalno, Implant ima format i zidni postav štafelajne slike, koja za debljinu okvira baca sjenu na zid iza sebe. U užitku (jouissance, franc.) promatranja ploha čistih (ne)boja, nedeskriptivna uloga-tretman boje dovodi do afirmacije čiste plohe. Einstein pojedini prostor definira kao posljedicu jednostavnog postavljanja koordinata unutar općeg prostora. Tako je čak i obična nacrtana kutija konceptualno tankih, tj. ne-fizičkih, linija, dovoljna da stvori jasno određen i odvojen prostor. Način na koji predmet (ne) zauzima prostor, negativni prostor, korelira s nutarnjom čovjekovom prazninom koju ništa ne može ispuniti, barem ne fizički. Frelihov Implant svojim semiotičkim temeljenjem na propitivanju kognitivnih procesa i egzemplifikaciji harmonije može se definirati kao otvoreno djelo, koje nudi mogućnost različitih interpretacija.
Silva Kalčić
Academia Moderna
Šenoina 11 (dvorište)
10000 Zagreb
