Arheološki muzej u Zagrebu i Ansambl Responsorium organiziraju posljednji ovogodišnji koncert barokne glazbe iz ciklusa Rane glazbe u Arheološkom u srijedu, 2. prosinca u 20 sati na prvom katu Arheološkog muzeja..
Ansambl Responsorium usko je specijaliziran za izvođenje vokalnih i instrumentalnih formi iz razdoblja renesanse i ranog baroka s posebnim osvrtom na ostvarenja starije hrvatske glazbene baštine. Djeluje u skladu sa suvremenim načelima povijesno osviještene interpretacije rane glazbe, koristeći replike autentičnih glazbala te poštujući znanstveno utemeljene stilske smjernice.
REGINA COELI – marijanske barokne antifone
Arcangello Crotti: Sonata sopra Sancta Maria
Claudio Monteverdi: Sancta Maria succure miseris
Giovanni Battista Buonamente: Sonata decima sopra Cavaletto zoppo
Biagio Marini: Lauda Jerusalem
Maurizio Cazzati: Regina coeli
Biagio Marini: Passacaglia
Girolamo Frescobaldi: Ricercar con obligo di cantar la quinta parte
Maurizio Cazzati: Ciaccona
Claudio Monteverdi: Salve regina
Maurizio Cazzati: Alma mater Redemptoris
Giovanni Legrenzi: Magnificat
Ansambl Responsorium
Jelena Čilaš, sopran
Martina Klarić, sopran
Darko Solter, bas bariton
Silvio Richter, barokna violina
Anna Waszak, barokna violina
Augustin Mršić, viola da gamba
István Kónya, arhilutnja
Mario Penzar, čembalo i umjetničko vodstvo
a1= 440 Hz, srednjotonska ugodba (1/4 sintoničke kome)
Marijanske pobožnosti ostavile su golemi trag u glazbenoj povijesti Europe. Osim Venecije, koja je sredinom sedamnaestog stoljeća bila središte glazbenog svijeta, značajnu glazbenu produkciju nalazimo i u Mantovi, Bologni i Ferrari. Velik broj izrazito kvalitetnih skladatelja, među kojima su prednjačili Claudio Monteverdi, Giovanni Legrenzi i Maurizio Cazatti bili su vezani uz djelatnost katedralnih kapela ovih gradova. Marijanske antifone bile su prema srednjovjekovnoj tradiciji prilagođene cjelogodišnjoj ritalnoj uporabi i najčešće nisu bile isključivo vezane uz velike marijanske blagdane. Na tom tragu Maurizio Cazzati objavio je 1667. zbirku Le quattro antifone annuali della B.V. Maria. Zbirku je autor posvetio upravo Blaženoj Djevici, suprotno onovremenom običaju dedikacije istaknutim suvremenicima ili pokroviteljima. Skladbe često nalazimo uklopljene i u zbirke večernjih psalama, među najpoznatije od kojih spada Monteverdijevo djelo Vespro della Beata Vergine iz 1610. koje je poslužilo kao stilska referenca i uzor mnogim suvremenicima.
Uz dopuštenje: Arheološki muzej u Zagrebu (sve fotografije)
