Kada govorimo o cipelama osim što pomislimo na obuću koja štiti naša stopala lako bismo mogli reći da su cipele jedna od opsesija ženskog roda, a već su odavno postale i vrlo važno pitanje kod muškaraca.
Među jedne od najstarijih čovjekovih izuma spadaju upravo cipele
Tradicija nošenja i izrade cipela posebno je poznata u dalekom Japanu i Kini gdje one predstavljaju simbol ženstvenosti, a posebno i oduvijek cijenilo se malo usko stopalo što ljepše obuveno.
Žene ovih dalekih krajeva donedavno su trpjele ozbiljnije bolove pokušavajući staviti svoje stopalo u maleni kalup cipele kako bi i njihove noge izgledale očaravajuće, a možemo reći da su i u 21. stoljeću žene zaluđene raznovrsnim oblicima i izborom cipela u kojima nastoje izgledati seksepilno upotrebljavajući ih kao “oružje” kojim osvajaju pažnju okoline.
ZANIMLJIVE ČINJENICE:
> Zanimljiva je činjenica proizašla iz proučavanja brojnih medicinskih zapisa i starih drevnih kultura gdje se došlo do zaključka da ljudi koji ne nose cipele imaju zdravija stopala, manju deformiranost i veću pokretljivost u odnosu na populaciju koja nosi cipele.
> U počecima su cipele predstavljale obloge koje su štitile nogu od udaraca, zime, trnja, kamenja i ostalih po stopalo oštrih stvari, a najstarije danas poznate cipele stare su između 9 i 10 tisuća godina.
Pronašao ih je američki znanstvenik Luther Cressman 1938. godine u špilji Fort Rock u američkoj državi Oregon.
Napravljene su od špage, a do današnjeg su se dana sačuvale zahvaljujući vulkanskoj lavi koja ih je zatrpala te tako konzervirala.
> Zanimljiva je činjenica dobivena u istraživanjima koja su pokazala da čak devet od deset žena u razvijenim zemljama nosi premale cipele. Zašto žene pate za malenim stopalima i pokušavaju se uvući u što manje brojeve, još uvijek je neshvatljivo. U odnosu na muškarce žene imaju mnogo više problema sa stopalima, a jedan od glavnih krivaca su upravo visoke pete.
Najstarija cipela u Hrvatskoj potječe iz 2800. godine prije Krista i pronađena je u Vučedolu 2007.
Iako je napravljena od keramike, i samim tim nije nosiva, ova je cipela vrijedan primjer vučedolske umjetnosti.
Međutim, mi se nalazimo u vremenskom razdoblju kada si ne možemo dopustiti hodanje bez cipela upravo radi modernizacije, opasnih neprirodnih površina, ali i same navike zapadne populacije koja je već od svog rođenja u cipelama.
Ne postoji točna informacija kada je započela briga o stopalima, no poznati su podaci da su od davnine ljudi vodili brigu o svojim nogama umatajući ih u životinjsku kožu i krznu dobivene tijekom lova u divljini.
Postoje brojni zapisi, stari preko 15 000 godina, urezani na kamenim špiljama koji prikazuju čovjeka koji je od davnina vodio brigu o svojim stopalima štiteći ih od vremenskih neprilika, tla, oštrih predmeta olakšavajući si time hod.
Rimljanke se održale do dana današnjeg
U starom Egiptu, poznate “rimljanke” bile su simbol bogatstva koje su nosili plemići, a simbolizirale su pripadnost visokom plemstvu.
Kroz samu povijest su se mijenjali raznovrsni oblici i materijali cipela koje su bile simbolične za svaki vremenski period.
Na početku se nije vodila briga o udobnosti cipela, da bi samim razvijanjem industrije pitanje udobnosti postalo prioritet prilikom izrade.
Oko 1850. godine počinje se razlikovati desna i lijeva cipela
U francuskoj kulturi visoka potpetica je simbolizirala pripadnost visokom društvu, a samo bogate obitelji mogle su si priuštiti da u životu naruče i nose takve cipele.
Danas možemo pronaći cipele u svim mogućim oblicima, bojama i materijalima dok modnom industrijom cipela dominiraju divovi poput Christiana Louboutina, Agathe Ruiz de la Prade, Manolo Blahnika i drugih.
Dok su u povijesti cipele bile iznimno važne kao zaštitna obuća, danas su nam svima pristupačne, a za ljubitelje skupocjenih cipelica stvar su luksuza pa će mnoge žene za omiljen par izdvojiti i po nekoliko stotina dolara ili eura.
Što sve otkriva naše stopalo
Čovjek spada u skupinu tabanaša i sama riječ nam govori da stopalo čitavim donjim dijelom nosi težinu tijela.
Koža na tabanima gušća je od svih područja prekriven ih kožom na ljudskom tijelu.
Evolucija čovjeka potaknula je postanak gušće kože na stopalima zbog njegova postupnog kretanja na samo dvije noge.
Naša nas stopala konstantno izvještavaju o površini na kojoj hodamo. Govore nam jesmo li na toploj ili hladnoj površini, gruboj ili glatkoj podlozi.
Stopala su relativno mala u odnosu na ostale dijelove tijela, ali sadrže 25 posto svih kostiju.
U stopalima se nalazi 26 kostiju, 33 zgloba, više od 100 ligamenata, 19 mišića i oko 250.000 žlijezda znojnica.
Zato osluškujte svoja stopala jer vam ona puno govore i o stanju cijelog tijela!
