U četvrtak 11. svibnja 2017. u 19 sati u HDD galeriji otvara se izložba LOUVRE U ZAGREBU autora SANDRA DUJMENOVIĆA i MARKA HRASTOVCA. Izložba detaljno prikazuje dizajn i razvoj sustava tipografskih pisama „Louvre Serif“ i „Louvre Sans„ koje je ovaj hrvatski dizajnerski dvojac oblikovao kao nova ekskluzivna službena tipografska pisma za pariški muzej Louvre, najslavniju muzejsku instituciju u svijetu.
Dizajnirani u razdoblju od 2014. do 2015. godine, ovi fontovi su već sad u službenoj upotrebi i Louvre ima ugovor za njihovo korištenje u sljedećih 5 godina. Louvre Serif i Louvre Sans ključan su element novog vizualnog identiteta muzeja koji je putem javnog natječaja, u konkurenciji s najboljim francuskim dizajnerima i studijima, realizirala poznata francuska branding agencija Dream On. Hrvatski dizajnerski dvojac sudjelovao je u tom projektu kao integralni dio tima, a s obzirom na uvjete natječaja koji su nalagali decentan pristup i poštivanje prijašnjeg rješenja slavnog francuskog dizajnera Pierrea Bernarda, velika prednost pobjedničkog projekta bila je upravo Dujmenovićeva i Hrastovčeva visoka ekspertiza u području dizajna tipografije, odnosno mogućnost da razviju novo, ekskluzivno tipografsko pismo kao dio novog vizualnog identiteta Muzeja.
Osim prikaza cijelog sustava pisma i priče o odnosu projekta vizualnog identiteta i tipografije, izložba će pokazati i primjenu istog u različitim službenim vizualnim i tiskanim materijalima muzeja Louvre. Izložbom želimo još jednom usmjeriti pažnju na ovaj izniman uspjeh hrvatskih autora koji još jednom potvrđuje ugled hrvatskog dizajna tipografije u Europi i svijetu, dosad reprezentiran najviše radom autora poput Nikole Đureka – ali i niza mlađih kolega, mahom njegovih bivših studenata – kao i visoku razinu edukacije u tom području na zagrebačkom Studiju dizajna i Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu. Kao što imamo tu čast da su hrvatski suvremeni umjetnici i umjetnice u posljednje vrijeme sve više prisutni na izložbama u uglednim svjetskim muzejima, tako ovog puta imamo i priliku, barem simbolički, dovesti Louvre u Zagreb.
Prošle jeseni u sklopu bijenalne Izložbe hrvatskog dizajna 1516, ovaj je rad bio jedan od tri nominirana za Veliku nagradu Hrvatskog dizajnerskog društva, a u obrazloženju selekcijske komisije stajalo je sljedeće: Projekt oblikovanja ekskluzivne tipografije muzeja Louvre (koja je dio novog vizualnog identiteta muzeja iza kojeg stoji francuska agencija Dream On) višestruko je značajan za hrvatski dizajn. S jedne strane, činjenica da su hrvatski dizajneri autori jednog od ključnih elemenata vizualnog identiteta najslavnije svjetske muzejske institucije postavlja domaću tipografsku i širu dizajnersku kulturu u kontekst koji joj otvara mogućnosti valorizacije, promocije i razvoja na globalnoj razini. S druge strane, rad autora Sandra Dujmenovića i Marka Hrastovca izrazito je primjeren tipografski odgovor zadatku i kontekstu te kao takav snažno govori o važnosti pažljivog tretmana ove temeljne dizajnerske discipline, vrijednosti ulaganja u oblikovanje kućnog pisma te komunikacijskom uspjehu koji kvalitetna tipografija donosi u projekte dizajna identiteta branda. Kao takav, smatramo da je ovaj projekt ostvario značajan doprinos širem socijalnom, kulturnom i ekonomskom kontekstu hrvatskog dizajna.
Iz teksta Marka Hrastovca:
“Klasična rimska kapitala kakva se primjerice nalazi na Trajanovu stupu u Rimu, svoje proporcije nalazi u omjerima koji proizlaze iz kvadrata, polovine kvadrata i pravokutnicima čiji omjeri stranica odgovaraju zlatnom rezu i 1:√5. Takva konstrukcija rezultira harmoničnim ritmom u kojem se izmjenjuju različite širine slova, no shvaćanje tih konstrukcijskih postulata kroz povijest bilo je raznoliko. Ciljajući na izraženu monumentalnost koju je projektni zadatak tražio, proporcije slova proširene su i znatno ujednačenije no što je to slučaj u slovima na spomenutom primjeru Trajanova stupa, dok precizni detalji jasno komuniciraju ozbiljnost, tradiciju i gracioznost — vrijednosti koje karakteriziraju najposjećeniji muzej na svijetu. Budući da je riječ o oblikovanju neserifne i serifne inačice pisma, projekt propituje koliko ta dva stila mogu i trebaju biti različita, pri čemu i dalje evidentno pripadaju istoj oblikovnoj cjelini. Proporcije i konstrukcija zajednički su atributi prema kojima jasno čitamo da je riječ o istoj porodici pisama, dok se u ostalim segmentima poput količine kontrasta, završetaka i nekih detalja, neserifna i serifna pisma prilično razlikuju. Serifna pisma karakterizira visoki kontrast i elegancija poteza koji su na svojim završecima precizno zašiljeni. Suprotno tome, neserifna pisma niskog su kontrasta i iznimno pojednostavljenih detalja i završetaka s namjerom da budu tiša i prigušenija polovica pismovne obitelji.”
Uz dopuštenje: Hrvatsko dizajnersko društvo (sve fotografije)
