Na 57. Međunarodnoj izložbi vizualnih umjetnosti ‒ La Biennale di Venezia, koja je službeno zatvorena 26. studenog 2017., sudjelovalo je 86 država koje su se predstavile nacionalnim paviljonima, a središnja izložba Viva Arte Viva u kustoskoj koncepciji umjetničke direktorice Bijenala Christine Macel uključila je 120 umjetnika iz 86 zemalja.
Venecijanski bijenale je od sredine svibnja do kraja studenog razgledalo 615.000 posjetitelja (oko 3400 posjetitelja dnevno), što je dosad rekordan broj, te više od 5000 akreditiranih novinara koji su pratili događanje. Intenzivan izložbeni program bio je popraćen dodatnim sadržajima poput Tavola aperta, tjedno organiziranih susreta s umjetnicima, a održani su i performansi te edukativni programi.
Hrvatske umjetnike Tinu Gverović i Marka Tadića za predstavljanje na ovoj prestižnoj kulturnoj manifestaciji odabrala je kustosica Branka Benčić, a oni su svoje instalacije (Fantomska trgovina: More Ljudi / Phantom Trades: Sea of People Tine Gverović i Događaji koje treba zaboraviti / Events Meant to Be Forgotten Marka Tadića), osmišljene posebno za tu prigodu, predstavili u obliku dvostruke samostalne izložbe u Paviljonu od 94 m2 Artiglierije u Arsenalu, što je omogućilo dobru vidljivosti i posjećenost.
Izložba Horizont očekivanja okupila je dvije umjetničke pozicije koje se bave različitim stanjima i pitanjima, poput neizvjesnosti, nesigurnosti ili kolapsa, pri čemu umjetnici koriste različite medije – od instalacije, preko objekta, videa, animacije, slikarstva, kojima stvaraju niz međuodnosa, a dramaturgija postava zamišljena je tako da angažira ulogu promatrača i artikulira njegovo kretanje kroz prostor. Izložba je pokušala uprizoriti istovremeno mjesto kolapsa i mjesto transformacije i imaginacije. Uključujući lokalne narative u globalni kontekst, Bijenale djeluje kao mehanizam vidljivosti koji uokviruje prostor i vrijeme, mjesto i identitet, dok promjenjivi horizont očekivanja obuhvaća platformu zajedničkog iskustva, znanja i razumijevanja, u okviru promišljanja neizvjesnih mogućnosti identifikacije.
U hrvatskim tiskanim, radijskim, televizijskim i elektroničkim medijima o hrvatskom paviljonu u Veneciji objavljeno je više od 200 priloga, a velik je interes zabilježen i na društvenim mrežama. O izložbi Horizont očekivanja izvijestili su i međunarodni mediji u uglednim časopisima poput Kunstforuma i Friezea, te na specijaliziranim portalima Viennacontemporarymag, OperaViva, Zero, MyArtGuides, Artnews, Artforum, FlashArt…
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske organizaciju izložbe povjerilo je Modernoj galeriji iz Zagreba, a izložbu prati publikacija na engleskom jeziku s tekstovima Branke Benčić, Clemensa Krummela i Marca Scotinija u grafičkom oblikovanju Andra Giunija.
Projekt sudjelovanja Hrvatskog paviljona na Bijenalu u Veneciji financiralo je Ministarstvo kulture uz financijsku potporu Grada Pule.
U želji da hrvatskoj javnosti približi jedan od najznačajnijih projekata vizualne umjetnosti kojima se suvremeni umjetnici predstavljaju na međunarodnoj sceni, a koji uključuje nekoliko razina institucionalne podrške na nacionalnoj i lokalnoj razini, izložba Horizont očekivanja bit će od siječnja do kraja lipnja predstavljena u Zagrebu (Gliptoteka HAZU), Puli (muzejsko-galerijski prostor Sveta Srca) i Osijeku (Galerija Waldinger). Prvo predstavljanje u Hrvatskoj održat će se ususret Noći muzeja, u četvrtak, 25. siječnja, u 19 sati u Gliptoteci HAZU u Zagrebu.
