Međunarodni znanstveni skup “Prapovijest uma” u Arheološkom muzeju u Zagrebu.
Zahvaljujući novim rezultatima arheoloških i antropoloških istraživanja, novim tehnikama primijenjenim na već poznate artefakte, kao i različitim novim teorijskim pretpostavkama, više je znanstvenika iz raznih grana arheologije i antropologije u novije vrijeme udružilo snage u skiciranju niza kognitivnih sposobnosti (modula) u evoluciji ranih hominina. Evolucijsko podrijetlo naših kognitivnih sposobnosti na više je važnih načina još uvijek s nama, a arheološki rezultati podržavaju novi modularni koncept uma na izrazito zanimljive načine.
Francuski arheolozi i antropolozi vrlo su aktivni u svim gore spomenutim tipovima istraživačkih aktivnosti. U skladu s bogatom tradicijom prapovijesnih istraživanja, čini se posve prirodnim pozvati francuske znanstvenike da objasne rezultate svojih istraživanja i svoja teorijska stajališta. Jesu li naši mozgovi genetski programirani tijekom pleistocena zbog potreba lovaca-sakupljača? Kako se odvijao razvoj materijalnih kultura i strategija preživljavanja? Kada su se po prvi puta pojavila religijska vjerovanja? Zašto su paleolitičke slikarije tako tehnološki napredne i izražajne? Koncept modularnosti koji promoviraju kognitivni i evolucijski psiholozi promatra um kao zbroj specijaliziranih inteligencija ili „kognitivnih domena“, nešto poput švicarskog noža sa svojim specijaliziranim sječivima i alatkama. Postoje brojna intrigantna i izazovna objašnjenja o tome što znači biti čovjek, posebno u pogledu hrabre nove teorije o podrijetlu i prirodi uma.
Uz dopuštenje: Arheološki muzej u Zagrebu (sve fotografije)
