Profesija “kustos” – što je to?

Čitajte o tome tko je to “kustos” i čime se bavi.

Povijesni kontekst profesije “kustos”

Riječ “kustos” dolazi od latinske riječi curare koja u prijevodu znači brinuti se, skrbiti, a iz tog osnovnog značenja riječi proizlaze i temeljna značenja ovog zanimanja. Jer u tradicionalnom smislu kustos je osoba koja se susreće u muzejima, galerijama, ali i u crkvenoj hijerarhiji. U katoličkim crkvama postoji funkcija kustosa katedrale koja se odnosi na kanonika koji obavlja nadzor nad katedralom te se tako brine i skrbi za katedralnu crkvu te njenu opremu, ali postoji i kao pojam unutar franjevačkog reda pri čemu je kustos predstojnik jedne kustodije, skupine samostana, ali označava i provincijalovog zamjenika (Hrvatski opći leksikon, LZMK, 1996., 518). No ono što se u svakodnevici, a posebno u medijima, danas najčešće susreće je izraz “kustos izložbe” te rjeđe izraz “kustos muzejske ili galerijske zbirke”.

“Kustos muzejske ili galerijske zbirke”

Već je spomenuto da je tradicionalno uvriježena profesija “kustos muzejske zbirke” ili “kustos galerijske zbirke”, a odnosi se na osobu kojoj je povjeren nadzor nad odjelom ili zbirkom u okviru ustanove nadležne za čuvanje umjetnina ili predmeta povijesnog, prirodoslovnog ili drugog znanstveno zanimljivog značenja. Taj posao pretpostavlja osim osnovne brige o čuvanju umjetnina i istraživanje predmeta, objavljivanje tih istraživanja te njihovo izlaganje. Muzejske i galerijske zbirke uobičajeno pripadaju javnim institucijama, no to nije nužno, jer pojedini privatni vlasnici velikih i značajnih kolekcija ponekad angažiraju profesionalce koji skrbe o njihovim zbirkama umjetnina. Kustos muzejske ili galerijske zbirke, a posebno one usko profiliranog karaktera, svojim svakodnevnim angažmanom prvenstveno najbolje poznaje građu sačuvanu u zbirci nad kojom je nadležan, ali također ima mogućnost specijalizacije unutar domene svog interesa proširujući svoj rad i provodeći istraživanja i izvan ustanove u kojoj radi. Stoga su muzejski i galerijski kustosi u velikom broju slučajeva i stručnjaci u domeni kojom se bave. Prema temeljnom obrazovanju najčešće je riječ o osobama s diplomom i doktoratom iz humanističkih disciplina, prirodnih znanosti ili tehničkih disciplina, zavisno od profila muzejske institucije (umjetnički muzeji i galerije, prirodoslovni muzeji, tehnički muzeji itd.).

Piše: kustosica Arijana Koprcina

Uz dopuštenje MUO (fotografije)

Muzej za umjetnost i obrt
http://www.muo.hr/
Trg maršala Tita 10
10 000 Zagreb
Hrvatska
muo@muo.hr
T. + 385 1 4882 111