U romanu Rat za peti okus Barbieri se bavi intrigantnom, aktualnom temom koja se nameće važnošću u globalnim razmjerima. Roman pripada žanru negativne utopije i događa se u vremenu sve bližem našem, u kojem globalistička tehnologija uspijeva dominacijom nad tržištem i proizvodnjom hrane zagospodariti svim našim pojedinačnim životima i sudbinama. Kao odgovor na ta pogubna nastojanja rađa se pokret otpora. Sukob kulminira u kataklizmi koja uzrokuje uništenje civilizacije da bi se na ruševinama, zaslugom zagovornika prirodnosti, ponovo počela rađati prirodnija i humanija civilizacija. Ovim romanom Barbieri sumira iskustva svojega opusa jer se dosad u nekoliko navrata bavio žanrom negativne utopije, a hrana je također njegova neiscrpna književna tema… Rat za peti okus ima sve književne začine i pretpostavke da postane svjetski hit poput njegova Epitafa carskoga gurmana.
Velimir Visković
Barbieri je u svojem najnovijem romanu Rat za peti okus, u svojoj vrlo bogatoj književnoj praksi, još jedanput bravuroz¬no povezao smisao slobode pojedinca s ideologemima represivnih društava, i to na razini njegova europski valoriziranog romana Epitafa carskoga gurmana, pa mu je zato i pošlo za rukom još jednom stvori¬ti u hrvatskoj književnosti vrlo rijetku teksturu negativne utopije. Stvorio je djelo koje se u žanrovskom i majstorskom smislu mjeri s poetikom Krležina Banketa u Blitvi ili najboljim piscima engleskih moralističkih basni i legendi kakve su pisali Huxley, Orwell ili Golding.
Slobodan Prosperov Novak
Biografija autora:
Veljko Barbieri rođen je 1950. u Splitu. Maturirao je u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, gdje je i studirao na Filozofskom fakultetu. Prozaik je, autor brojnih romana, zbirki pripovijedaka, pjesama i eseja, kazališnih, radijskih i televizijskih dramskih djela, u kojima se bavi i obrađuje europsku i sredozemnu baštinu, posebice Dalmacije, njezinu sposobnost nasljeđivanja, prepletenu s nepromjenjivošću ljudske sudbine na cikličkim raskrižjima epoha i vremena. Romani su mu prevedeni na nekoliko svjetskih jezika, a pripovijetke zastupljene u domaćim i stranim antologijama proze. Svojim prozama i pjesmama sudjelovao je s nekoliko slikara i grafičara u stvaranju više grafičkih mapa. Dobitnik je nekoliko značajnih književnih nagrada, a 2006. godine njegov roman Dioklecijan u izdanju Profila nagrađen je Nagradom Matice hrvatske za najbolju knjigu godine.
Najpoznatiji roman Epitaf carskog gurmana, kojem je Rat za peti okus svojevrsni nastavak, objavljen je na nekoliko svjetskih jezika u visokim nakladama, a isti je roman u biblioteci Večernjeg lista među deset najznačajnijih romana hrvatske književnosti XX. stoljeća, tiskan u tiraži od 200.000 primjeraka, što je rekord jednog izdanja proznog djela u povijesti hrvatske književnosti.
Kao pisac Barbieri od 1980-ih godina sve do danas surađuje u mnogim hrvatskim i talijanskim, u posljednje vrijeme i slovenskim tjednicima i časopisima, a od njegovih kolumni u tjedniku Nacional i Večernjem listu nastali su Kuharski kanconijeri, bestseler hrvatske gastronomske literature u četiri knjige, objavljen u Profilu u pet izdanja, na nekoliko jezika.
Njegova zbirka pripovijedaka 134 male priče o hrani, također u izdanju Profila, na sajmu knjiga u Barceloni 2003. nominirana je za najbolju knjigu, a proglašena je pobjednikom u konkurenciji književnosti o hrani.
U veljači 2005. u Grythyttanu u Švedskoj, Barbierijevi su Kuharski kanconijeri između 5000 naslova podijelili prvu nagradu, Gourmand World Cookbook Awards, u kategoriji za kuhinje Sredozemlja, Best Mediterranean Cookbook. Godinama je Barbieri na Hrvatskoj televiziji svaki tjedan vodio svoj serijal o povijesti hrane kao povijesti civilizacije pod nazivom Jelovnici izgubljenog vremena, a stalni je suradnik hrvatskih i europskih časopisa i tjednika.
Uz dopuštenje: Profil knjiga (sve fotografije)
