Na početku treba istaknuti da je Mirjana Marušić Gorska jedna od rijetkih umjetnica koja se tematski posvetila Rijeci kao dinamičnom lučkom gradu, istaknuvši karakteristične vizure brodogradilišta, luke i trajekta, transformirajući ih u jaki koloristički i crtački doživljaj.
Stoga će ova samostalna izložba Mirjane Marušić Gorske pod imenom ‘Riječki divovi’ u riječkoj Galeriji Juraj Klović zanimati mnoge.
Na njezinim slikama gruba stvarnost gradske luke poprima obrise zadivljenosti tehnikom i strojevima kojima je nadomještena i povećana ljudska snaga.
Slikajući sav taj tehnološki i tehnicistički postav u vizuri grada, umjetnica ne osuđuje nedostatak romantičnog pogleda iz luke na pučinu, već toj stvarnosti daje slikovitu slikarsku markantnost u kompozicijskom i kolorističkom smislu, a kroz strukturalnost, koju gradi raspršenim kratkim potezima boje, dodaje i određenu svečanost.
Duhoviti naslovi poput onih nadjenutim dizalicama (žirafe) otkrivaju umjetničin ludizam i slikarsku razigranost. Mirjana Marušić Gorska slika s lakoćom i radošću potvrđenu jarkim i čistim bojama i tamnim obrisima slobodne i široke slikarske geste.
Realizam je prvotni slikaričin poticaj, ali to nije ono na čemu će inzistirati slikom, osuđujući propast jedne tehničke i društvene ere, koja je objektivno zadesila sva hrvatska brodogradilišta, kao i cijelu industriju.
Svi ti preostali egzotični i vizualno zamjetni motivi u riječkom krajobrazu važan su poticaj slikaričinom temperamentu kojim bira te radničke i muževne teme, te ih usklađuje u harmoničnu istodobno i dinamičnu cjelinu.
Već sama činjenica da je iz monumentalnih kompozicija široko zahvaćenog pogleda, vadila detalje, stvarajući tako ciklus postmodernih fraktala, pokazuje koliko ju je zapravo zaintrigirala likovna igra boja i obrisa tih suženih i rascjepkanih dijelova (kadrova) rastavljenih cjelina. Preneseni iz stvarnosnih odnosa postali su tako čiste apstraktne konstrukcije i geometrijski složeni oblici.
Svaka od slika tog ciklusa ‘Igra zmajeva’ nosi u sebi jezgru neke daleke asocijacije na izvorni motiv iz kojeg je nastala, no one su gotovo nevidljivih spona. Prvenstveno te su slike oslobođene svih asocijacija na motiv u korist novog i neovisnog slikarskog svijeta.
Svijet je to umjetnosti koji se više ne nadmeće sa okolinom, niti inzistira na individualnoj proživljenosti objekata viđenih za osunčanih dana, jake svjetlosti i topline, niti se iz tih slika ne iščitava simbolična moć naglašene dominacije ljudske vrste nad prirodom.
Slikarstvo Mirjane Marušić Gorske, osobno je i originalno, jednako koliko je i uronjeno u svoje doba i u kreativni prostor umjetnika istomišljenika. Napokon slikano je s prepuno ljubavi i zanosa kao portret grada Rijeke, kojem je posvetila čitave cikluse slika osobite snage i sugestije.
To je slikarstvo kojim je Mirjana Marušić Gorska zauzela svoje mjesto u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti kao slikarica jedne epohe na zalazu.
Branka Hlevnjak
Mirjana Marušić Gorska rođena je 7. lipnja 1949. godine u obitelji Ružić u gorskokotarskoj Ravnoj Gori. Na odsjeku likovnih umjetnosti Pedagoške akademije u Rijeci diplomirala je 1970. godine kod profesora Antuna Hallera. Radila je kao nastavnik likovne kulture i aranžer dekorater, a od 1990. profesionalno se predala slikarstvu.
Od 1985. godine izlagala je u mnogim renomiranim galerijama diljem Hrvatske te je do sada imala pedeset i jednu samostalnu i sudjelovala na brojnim žiriranim skupnim izložbama.
U studenom 2007. godine pulska Galerija Cvajner sa stručnim timom suradnika, izdala je monografiju Gorska, čija je svečana promocija s izložbom održana u Muzeju Mimara u Zagrebu 2008. godine, a godinu dana kasnije u Muzeju Međimurja u Čakovcu. Članica je HDLU Rijeka i HDLU-a u Zagrebu.
Živi i radi u Rijeci.
Uz dopuštenje: Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka (sve fotografije)
