Bijenalna izložba hrvatske ilustracije u međunarodnome kontekstu po šesti put održava se u Galeriji Klovićevi dvori u tradicionalnom ljetnom terminu. Otkada su 2006. godine postavljeni temelji međunarodne manifestacije posvećene ilustraciji, a kojoj su s vremenom uz naše članove prosudbenih komisija pridonijeli brojni inozemni kustosi i suradnici prepoznata je kao svojevrstan zaštitni znak ljetnih zagrebačkih izložbenih događanja u prostorima Galerije Klovićevi dvori, a kasnije i hrvatskih. Za šesto predstavljanje ilustracije planiramo pokazati, obrazložiti i dokumentirati tematski izbor zasnovan na interdisciplinarnom prožimanju ilustracije i animacije. Za promjenu koncepta podršku smo dobili od izv. prof. art. Darka Kreča pročelnika Odsjeka za animirani film i nove medije ALU iz Zagreba, ujedno člana prosudbene komisije ovogodišnje izložbe i autora teksta koji će popratiti konačan izbor radova. Uz izv. prof. art. Kustosica iz Ruske Federacije Jekaterina Gavrilova je autorica predstavljanja ruske ilustracije u sklopu Biennala. Uz izložbu će biti organizirane i brojne popratne radionice za najmlađe.
Šesti hrvatski biennale ilustracije
Autori Zagrebačke škole animiranog filma proslavili su ovu specifičnu likovno filmsku disciplinu diljem svijeta. Većina značajnih autora te proslavljene škole uz animirani film bavila se stripom, karikaturom i ilustracijom. I dok su neki od njih, uglavnom akademski obrazovani umjetnici (Zlatko Bourek, Pavao Štalter, Aleksandar Marks) u svojim filmovima istraživali mogućnosti slikarskog načina izražavanja u mediju, drugi su (Borivoj Dovniković, Zlatko Grgić, Nedjeljko Dragić, Joško Marušić, Krešimir Zimonić,…) više naginjali stripovskom i karikaturalnom pristupu animaciji.
Često su uspješni animirani filmovi i serije za djecu npr. Krava na mjesecu Dušana Vukotića ili Profesor Baltazar i Mali leteći medvjedići prerađivani i prebacivani iz medija animiranog filma u medij slikovnice.
Animirani film u svakoj sekundi ima 24 il 25 ”kvadrata” (sličica). Svaki ”kvadrat” filma predstavlja jednu ilustraciju pa bi prosječni desetminutni film sadržavao tisuće ilustracija.
No, dali je to stvarno tako?
Tehnički gledano- DA!
Međutim, animirani film kompleksno je djelo u koje ulazi mnogo elemenata (režija, animacija, scenografija, montaža, glazba, …). Crtana animacija sastoji se od niza povezanih crteža (ekstrema, međuekstrema, faza) koji imaju određenu logiku i redoslijed od kojih samo ”glavni” crteži (ekstremi) definiraju pokret i samo oni imaju autorski pečat (ostali djelovi pokreta izrađuju pomoćni animatori, fazeri, i ti crteži nemaju autorsko-umjetničku vrijednost).
Dakle animirani film ne možemo jednostavno razdijeliti na dijelove i predstaviti kao ilustraciju. No pažljivim biranjem pojedinih ”kvadrata” iz filma možemo prijeći u drugi medij, medij ilustracije.
A kakva je situacija s ilustracijom? Da li svaka ilustracija može postati animacija (animirani film)? Nararavno da može. Ubrzani razvoj računalne tehnologije i software-a omogućila je da svaka ilustracija rađena u bilo kojoj tehnici uz dovoljno talentiranog, izučenog i spretnog animatora može oživjeti. Još prije petnaestak godina postojalo je toliko ograničenja u tehnološkom smislu da su autori (animatori) bili prisiljeni svoju likovnost prilagođavati tehnološkim mogućnostima (npr. slikanje uljanim bojama na celu bilo je skoro nemoguće jer bi se cel , kada se boja osušila, nekontrolirano sakupljao).
Osim što je tehnologija uspješno riješila ovakove probleme, doprinjela je i samoj demokratizaciji izrade animiranih filmova, jer danas svatko tko ima imalo talenta, znanja i spretnosti može sam izraditi animirani film i time se animacija i ilustracija donekle izjednačuju.
U selekciji radova za 6. Biennale ilustracije sve navedeno uzeo sam u obzir jer svaka ilustracija može postati animacija i skoro svaki ”kvadrat” filma pažljivim odabirom može postati ilustracija. Prispjeli radovi pokazali su visoku kvalitetu i raznolikost. Bilo je izuzetno duhovitih ilustracija, knjiga snimanja, animacija vlastitih ilustracija, lutaka koje ”samo” treba pokrenuti, animiranih kolaža, ilustracija u kombinaciji sa živom slikom i animacijom, scenografija budućih filmova, itd.
Uglavnom sam uživao u selekciji radova kao što se nadam da ćete i vi uživati u izložbi postavljenih animacija i ilustracija.
Darko Kreč, animator i ilustrator, izv. prof. art na ALU, Zagreb.
Uz dopuštenje: Galerija Klovićevi dvori (sve fotografije)
