Tijelo pamti

Drugog dana boravka na 16.Beogradskom festivalu igre (22.3.-12.4.2019.) imala sam priliku vidjeti (3.4.2019.) predstavu „Korak“ talijanske koreografkinje Ambre Senatore, voditeljice Nacionalnog koreografskog centra Nantes (Francuska).

U predstavi nastupaju tri plesačice i dvojica plesača uz glazbu Bellota, Gattica, Shatmeta, Anamora i Smetane odjeveni u tamno zelene haljinice sa crnim perikama, tako da se tek vremenom otkrivaju njihove tjelesne razlike.

Tu vizualnu sličnost podcrtavaju identični pokreti (kako plesni tako i oni nalik slapstick komediji), posebno kada se radi o udvojenim parovima plesača.

Ponavljanje pokreta stvara plesno ozračje, koje razbija komunikacija s publikom prilikom traganja za „crvenim predmetima“ (koje bi pridružili onima na pozornici : limenci, aparatu za gašenje požara,podnoj prostirci) čije značenje možemo naslutiti u sljedećim koreografkinjinim riječima: „Težim nešto utvrditi, pa iznova propitati unošenjem novog elementa koji demonstrira suprotno ponašanje ili negira pojedinačno tumačenje…“.

A-AMBRA-SENATORE-5

Predstava „Korak“ obilazi svjetske pozornice od nastanka 2010. i svoju omiljenost zahvaljuje virtuoznim izvođačima, zanimljivoj vizualizaciji i duhovitim koreografskim rješenjima, jer se publika uvijek veseli neočekivanim preokretima na plesačkoj i komunikacijskoj razini.

Posebno su zgodne scene kada dva para komuniciraju, dok peta osoba ne zna što bi ili kada njih petero maršira, ali se zbog pada jedne osobe vrate istim putem kako bi je iznova uključili u formaciju (to je taj preobražaj svakodnevne geste u umjetni/umjetnički pokret).

Budući da se danas poimanje plesnog raširilo izvan do nedavno prihvaćenih granica , lako se među gledateljima mogu naći oni čije mišljenje odgovara onom koji navodi sama Senatore: „Moja baka to svakako ne bi smatrala plesom“. Ali, neka druga baka, svakako, bi…

Fotogarfije arhiv 16. Beogradskog festivala igre

olga-vujovic-200Piše: Olga Vujović
Povjesničarka umjetnosti i komparatistica književnosti