Upoznajte balkanske Pompeje i Indiana Jonesa s istoka!
Znate li gdje se nalaze ostaci prvog urbanistički uređenog naselja na planeti? Ili gdje možete vidjeti mamuta očuvanog u cijelosti, poznatog kao Vika? Naime, vrlo blizu kriju se ove zanimljivosti, baš kao i usnuli rimski grad koji se uspavao prije 2000 godina, a kojeg godišnje posjeti oko 60.000 turista koji dolaze kopnom i još oko 17.000 koji tamo stižu vodenim putem!
Naime, u Srbiji u Lepenskom Viru nalazi se centar viminacijske kulture koja se prostirala od južne Njemačke na sjeveru do Grčke na jugu i od Slovenije i Hrvatske na zapadu do Rumunjske i Bugarske na istoku.
Epicentar ove raskošne civilizacije nalazi se na periferiji Beograda – u Vinči. Također, malo je poznata činjenica da je na teritoriji Srbije rođeno čak 18 rimskih careva. Nedavno pronađeni zlatni svitak, ‘amajlija s bajalicom’ na aramejskom jeziku dokazuje da se na Balkanu odlučivalo da li će kršćanstvo postati globalna svjetska religija.
Lepenski vir – prvo urbano naselje na planeti
Ako vas put nanese u Srbiju obavezno posjetite nacionalni park Đerdap i Lepenski Vir, sjedište jedne od najvažnijih i najsloženijih kultura prapovijesti. Na ovom mjestu su ljudi živjeli konstantno oko 2000 godina i za to vrijeme su prešli evolucijski put od lovaca i sakupljača plodova do organizirane društvene ekonomske zajednice.
Posjetioci muzeja Lepenski vir pored fantastičnih artefakata mogu vidjeti i rekonstrukciju prapovijesne kuće koje su u osnovi bile trapezoidnog oblika, prekrivene drvenom konstrukcijom, lišćem i kožom divljih životinja. U kućama se nalazilo ognjište, mali žrtvenik i kamene skulpture koje su predstavljale njihova božanstva. Stanovnici koji su prije deset tisuća godina tu živjeli, imali su potrebu, za lovom, ribolovom i svim neophodnim za preživljavanje i produžavanje vrste. Imali su i potrebu da nešto stvore, a to što su stvorili je prva monumentalna europska skulptura.
Vinča – balkanska Pompeja
Ono što je Troja za Malu Aziju, Krit i Mikena za Egej, to je prapovijesna Vinča za Balkan, Podunavlje, pa i za cijelu Srednju Europu. Vinča, danas predgrađe Beograda, važna je, između ostalog i zato jer je to jedini grad koji postoji i dan-danas i u kojem se u svakom trenutku, od neolita do danas – živjelo. Arheolozi Vinču nazivaju i balkanski Pompeji, jer je naselje rekonstruirano, a sve zahvaljujući požaru prije 7500 godina. Naime, vatra je žbuku na drvenim konstrukcijama zapekla te na taj način sačuvala kompletne ‘negative’ drvene konstrukcije. Zato su, zahvaljujući požaru te neolitske kuće – vidljive! Požar je arheolozima, olakšao posao u Vinči na isti način kao što je i erupcija Vezuva, koja je uništila Pompeje – olakšala posao istraživačima.
Baš zbog tog požara znamo da su ljudi u neolitu pravili nadzemne kuće drvene konstrukcije i da su zidove žbukali, obljepljivali mješavinom riječnog blata i pljeva od žita. Zanimljivo je da blato i pljeva predstavljaju fantastičnu termoizolaciju, koja je danas ‘hit materijal’ u gradnji ekoloških kuća. Zahvaljujući požaru, možemo vidjeti i dimenzije svake kuće, koje su bile površine od 30 do 60 kvadratnih metara, ali ima i onih od oko 100 kvadrata. Sve kuće su imale od dvije do pet prostorija, a u svakoj je živjela jedna obitelj i nisu imale samo ognjišta, nego peći, poput onih u kojima danas restorani peku pizze.
Tokom iskopavanja u Vinči pronađeni su i predmeti od bakra. Ispostavilo se da je to najstariji primjer topljenja bakra. To znači da metalurška revolucija nije bila u Mezopotamiji, nego u Europi. Vinča je najveće i najcjelovitije neolitsko naselje u ovom dijelu svijeta. Oko 4.000 godina prije n. e. bila je središte kulture, raširena na ogromnom prostranstvu, ali samo naselje kod Vinče nadmašivalo je svojom veličinom i brojem stanovnika, te stupnjem razvoja kulture prve gradove koji su znatno kasnije nastajali u Mezopotamiji, Egeju i Egiptu.
Miomir Korać – srpski Indiana Jones
Nedavno je u čuvenom The Guardianu osvanuo tekst o čudesnim smotuljcima u kojima su pronađene zlatne i srebrne pločice s tekstom ispisanim na aramejskom jeziku grčkim alfabetom. Dr. Miomir Korać koji je vodio ova iskopavanja kaže da su na zlatnoj pločici napisana različita imena bogova koji su dovođeni u vezu s vjerovanjima na teritoriju današnje Sirije. Druga, srebrna, još uvijek krije misteriozne simbole na čije se dešifriranje i dalje čeka. Ovo otkriće na lokalitetu kod Kostolca najbolje pokazuje stanje u Europi u prva tri stoljeća od pojave Isusa Krista do Konstantina i Milanskog edikta, kad je kršćanstvo kao religija postalo ravnopravno s poganstvom na teritoriju Rimskog carstva.
Korać, koga novinari često nazivaju srpskim Indiana Jonesom vodi i arheološki park Viminacijum. Ovaj lokalitet, usnuli rimski grad koji se uspavao prije 2000 godina, posjeti godišnje oko 60.000 turista koji dolaze kopnom i još oko 17.000 koji tamo stižu vodenim putem, odnosno Dunavom.
Sve je više ljudi koji se zanimaju za drevne rimske gradove i palače u ovom području: Sirmijum, Singidunum, Viminacijum, Šarkamen, Feliks Romulijanu, Naisus i Justinijanu Primu… U njima je rođeno čak 18 rimskih imperatora (između ostalih Konstantin Veliki, Galerije, Trajan…) što je više od petine svih rimskih careva rođenih van Italije.
Posebna atrakcija u Viminacijumu je paleontološki park u kojem možete vidjeti kosture mamuta koji su otkriveni na obodima rimskog lokaliteta. Najznačajniji nalaz predstavlja mamut, očuvan u cijelosti, poznat kao Vika.
Uz dopuštenje: MGM media Optima (sve fotografije)
