Djela Marije Jurić Zagorke, majstorice povijesnih romansa koja cijelo stoljeće svojim pitkim pričama oduševljava naraštaje čitatelja, objavljena su u suvremenom ruhu dizajnerice Tesse Bachrach Krištofić u kojemu ih željno iščekuju generacije novih poklonika odraslih na djelima J. R. R. Tolkiena i Georgea R. R. Martina.
Savjetovali su joj da se primi motike i kuhače. Srećom, nije ih poslušala! Postala je prva hrvatska profesionalna novinarka, najpopularnija hrvatska spisateljica i amazonka hrvatskog feminizma. Unatoč svemu navedenom, do danas nije postignuta potpuna suglasnost o mjestu i ulozi Marije Jurić Zagorke u hrvatskoj književnosti, a nisu razriješene ni mnogobrojne bijele mrlje iz njezine biografije uključujući čak i datum rođenja (1. ožujka / 3. ožujka 1873./1876./1879.).
Stoga je njezin rođendan (Negovec kraj Vrbovca, 2. ožujka, 1873. – Zagreb, 30. studenoga 1957.) važan podsjetnik na činjenicu da su nakon pet godina, koliko ih nije bilo na tržištu, njezini romani Grička vještica (u sedam svezaka) i Kći Lotršćaka ponovno među nama u raskošnom, novom izdanju Djela Marije Jurić Zagorke u Školskoj knjizi; mogu se nabaviti u svim knjižarama i webshopu izdavača.
„Novo izdanje Djela Marije Jurić Zagorke, majstorice povijesnih romansa koja cijelo stoljeće svojim pitkim pričama oduševljava naraštaje čitatelja, osvanulo je u suvremenom ruhu dizajnerice Tesse Bachrach Krištofić u kojemu ih željno iščekuju generacije novih poklonika odraslih na djelima J. R. R. Tolkiena i Georgea R. R. Martina”, izjavila je u povodu izlaska redizajniranih Djela urednica edicije i glavna urednica Školske knjige Miroslava Vučić.
Autorica koja se cijelog života morala boriti protiv predrasuda, nepravdi i mizoginih podcjenjivanja bila je dugo sustavno prešućivana, osporavana i estetski diskriminirana te proglašavana autoricom „šunda” koja u svojim djelima podilazi najnižim čitateljskim instinktima, istaknuo je autor pogovora u romanima Grička vještica i Kći Lotršćaka akademik Krešimir Nemec.
„Marija Jurić Zagorka danas je nezaobilazno ime ne samo kad se govori o procesu širenja hrvatskoga čitateljskog kruga nego i o razvijanju jednoga oblika proznog pisma bez kojega bi hrvatska književnost bila znatno osiromašena”, ističe akademik Nemec.
Ta je spisateljica neiscrpne imaginacije – dodaje autor pogovora – bila i veliki, u nas još nedosegnuti majstor u stvaranju zapleta i održavanju fabularne neizvjesnosti. Tajnu njezine popularnosti akademik Nemec vidi u „komunikativnosti, u upravo hipnotičkom učinku njezinih priča, u znalačkom korištenju arhetipskih situacija i lako prihvatljivih pripovjednih konvencija”.
Odlučujući poticaj za pisanje romana dao joj je biskup Josip Juraj Strossmayer usmjerivši je prema temama iz hrvatske povijesti. Kao vatrena feministica, Marija Jurić Zagorka rado je prihvatila njegov prijedlog da piše o vremenu progona vještica na temelju inkvizitorskog spisa Malleus maleficarum, strašnoj epohi koju je obilježilo praznovjerje prema ženi i njezina potpuna degradacija. Stoga nije nimalo čudno što će se upravo motiv progona vještica naći u središtu njezina najpoznatijega povijesnog romana Grička vještica.
Uz dopuštenje: Školska knjiga (sve fotografije)
