Vinoteka Bornstein i udruga WOW organizirale su prvi u nizu događaja koji će sljedećih mjeseci biti na programu vinoteke Bornstein od kada su je „preuzeli“ novi vlasnici – Ivan i Doris Srpek – Bornsteinovu dobrodošlicu vinarima EU.
Prvu su dobrodošlicu slovenskim vinarima osmislile netom pred ulazak Hrvatske u Europsku Uniju wow-ice Doris Srpek, Iva Drganc, Nina Levičnik i Marija Vukelić. Cilj događaja je bio predstaviti hrvatskim vinoljupcima trojicu manje poznatih slovenskih vinara iz Goriških brda te naučiti nešto više o susjednim vinima i njihovim lokalnim sortama. Hrvatskoj publici predstavili su se vinarija Medot, Kmetija Prinčić i Vina Blažić.
No prije samog službenog eventa, večer je započela radionicom „kušanje s vinarima“, koja je organizirana posebno i samo za wowice. Na radionici su Wowice kušale tri različita vina sorte rebula: rebulu 2012 vinarije Medot, rebulu Mihael 2009 Tomaža Prinčiča i rebulu selekcija 2006 (narančasto vino) Boruta Blažiča.
Rebule ima najviše u Goriškim brdima, a manje u Vipavskoj dolini. Njezin potencijal starenja seže do 10, čak 15 godina, a najčešče se pije svježa i mlada. Iznimne je arome i voćnosti. To je sorta s elegantnim tijelom, višom kiselinom i nižim alkoholom, zato će se često naći na slovenskom stolu (i talijanskom, jer rebulu pod imenom ribolla znaju i imaju u sjevernoj Italiji). Rebuli se zapravo ne zna podrijetlo imena i pretpostavlja se da dolazi od talijanske riječi rebollire što znači – ponovno vrijeti. Ali to nije utvrđeno. Na rebulu utječe i povoljna klima jer preko dana dolaze topli jadranski, a preko noći hladni alpski vjetrovi što stvara savršenu kombinaciju za samo grožđe.
No nisu samo rebule u ovoj priči posebne. Nina Levičnik, slovenska wowica i sommelierka, koja je odabrala i pozvala ovu trojicu vinara, znala je da svaki od njih nosi sa sobom i posebnu priču. Zvonimir Simčić, sin začetnika vinarije Medot, Čirila-Metoda Simčića, pridonio je puno razvoju vinarstva u Goriškim brdima. Zvonimir Simčič je pedesetih godinama prošloga stoljeća osnovao veliki podrum Goriška Brda i vodio ga do mirovine. U samoj mirovini se vratio svojoj prvoj ljubavi, autohtonoj sorti Goriških brda – rebuli, od koje je htio napraviti savršen pjenušac. Budući da je bolje od drugih poznavao rebulu, odlučio svoje vinograde zasaditi sortama chardonnay i crni pinot. One su mu u različitim kombinacijama dale savršen rezultat jer je proizveo vrhunske pjenušce napravljene po klasičnoj metodi.
Danas podrum Medot vode (kao što je to običaj u Brdima) mladi naraštaji, sin Igor i unuk Simon. Zvonimir je osnovao prvi i najveći podrum u Brdima, zadružni podrum Goriška Brda, koji i danas postoji. Oni uglavnom sade autohtone sorte, a ponajviše rebulu koju je Zvonimir nazvao rumena rebula. U podrumu Medot još uvijek slijede njegov moto – napraviti savršenu rebulu. No pored svježe rumene rebule podrum Medot diči se izvrsnim pjenušcima napravljenim po klasičnoj metodi, na bazi rebule.
Rebula Mihael Tomaža Prinčića, dobila je ime po njegovom pradjedu koji je služio u Autstrougarskoj vojsci i koji je svoje potomke naučio poštovati prirodu. Govorio je „zemlja nije tvoja vlastita i čuvaj je za svoju djecu“. Na takvim je porukama i Tomaž izgradio vinariju te se prema vinu i prirodi odnosi s velikim poštovanjem. Vina Prinčič su vrhunska, elegantna i harmonična i najbolje predstavljaju Goriška Brda. Iako su vina velika u svakom pogledu, njegova je filozofija sasvim jednostavna: svake godine zajedno s prirodom proizvesti najbolje moguće.
Kod Boruta Blažića priča isto seže u daleku prošlost. Njegova vinarija nalazi se točno na granici s Italijom i njezin opstanak kroz povijest nije bio jednostavan. Za vrijeme II. svjetskog rata kuća se nalazila u Sloveniji, a vinogradi u Italiji što im je tada otežavalo rad u vinogradu. Ali to nije obeshrabrilo Borutovog oca, niti kasnije Boruta samog.
Njegova životna filozofija je ići svojim putem i slijediti metode prirodne proizvodnje vina, kao nekad. Zahvaljujući jakoj volji uspio je napraviti vina koja prate zakone prirode i tradiciju terroira. Borut je vjerojatno jedan od najboljih manje poznatih vinara u području narančastih vina, iako ima i izvrsnu liniju svježih vina. Večer slovenskih vina u vinoteci Bornstein ispunila je sva očekivanja nazočnih gostiju i pokazala da su Hrvati i Slovenci odlični prijatelji. Ovakvi međunarodni eventi poželjni su u Zagrebu i velik odaziv pokazao je kako je hrvatska vinska publika željna i malo drukčijih, neuobičajenih degustacija.
Naše wowice i novi vlasnici vinoteke Bornstein, Doris i Ivan Srpek dokazali su da je „vinska“ Hrvatska već odavno u EU, odnosno oduvijek dio Europe i da su strani vinari uvijek dobrodošli u našu zemlju.
Fotografije: uz dopuštenje Tatjana Štrbac Bambulović
