Plemenitim činom darivanja krvi odnosno jednom dozom, mogu se spasiti čak tri ljudska života! Dolaskom sezone godišnjih odmora potreba za krvlju, nažalost, raste pa svaka doza zlata vrijedi.
Kako krv nije moguće proizvesti na umjetan način, jedina mogućnost za osiguravanje potrebnih zaliha je darivanje krvi. Socijalni program okupljanja dobrovoljnih darivatelja krvi u Hrvatskoj se osniva na partnerstvu između darivatelja krvi, zajednice i transfuzijske službe. Transfuzijska djelatnost regulirana je zakonima i propisima kako bi se svakom bolesniku kojemu je potrebno liječenje transfuzijom, krvnim pripravcima i derivatima plazme osiguralo takvo liječenje te kako bi nacionalne zalihe krvi i krvnih pripravaka uvijek bile dovoljne.
Čovjek je čovjeku lijek
Dobrovoljni darivatelj krvi je aktivan sudionik u liječenju bolesnika, točnije, svaki pojedinac koji postane dobrovoljni darivatelj postaje aktivna spona između zdravog dijela društva i bolesnika. Stoga bi svatko od nas trebao na trenutak stati i zapitati se postoji li ijedan razlog, ako smo zdravi, da ne postanemo dobrovoljni darivatelji krvi i na taj način doslovno sudjelujemo u spašavanju života. Ako Vas u tome priječi samo strah od igle i bockanja, zamislite na trenutak obrnutu situaciju- da ste Vi u potrebi i da Vam život ovisi o dozi koju će Vam osigurati neki donor.
Kakav je proces
Sam čin darivanja krvi traje maksimalno desetak minuta. Prije toga darivatelj se identificira identifikacijskim dokumentom te se formira njegov evidencijski karton. Nakon toga provjerava se hemoglobin – sterilnom lancetom tehničar ubode darivatelja u jagodicu prsta i skida kapljicu krvi koju trzajem lancete spušta u posudu s bakrenim sulfatom poznate koncentracije. Kada kapljica potone, darivatelj može dati krv. Slijedi i kratak liječnički pregled koji se sastoji od mjerenja krvnoga tlaka, provjere rada srca i, po potrebi, mjerenja tjelesne težine. Kroz dodatni razgovor s liječnikom definira se mogućnost davanja krvi određenog pojedinca, koji se nakon toga smješta u krevet za davanje krvi.
Zdravstveni tehničar nakon toga odabire venu u lakatnoj jami i u nju uvodi iglu (venepunkcija). Tijekom sljedećih deset minuta darivatelj je u poluležećem položaju te laganim stiskanjem šake puni vrećicu za krv. Svaki pojedinac daruje 450 ml pune krvi. Iz sistema se izdvajaju dvije epruvete, jedna za potvrđivanje krvne grupe, a druga za serološka testiranja.
Darivatelju se po završetku tog procesa osigurava odmor i lagani obrok (sendvič i sok).
Nema straha od zaraze
Darivatelj se tijekom darivanja krvi ne može zaraziti, sav pribor je isključivo za jednokratnu uporabu, točnije, pribor je proizveden na način da se može koristiti samo jednom. Najsigurniji izvor krvi upravo su osobe koje redovito dobrovoljno daju krv jer se na taj način događa manje infekcija koje se prenose krvlju, nego u situacijama hitnosti kad članovi obitelji moraju dati krv ili kad se ovisi o plaćenim donorima.
Koliko često dati krv
Zdrava osoba (između 18 i 65 godina) može bez ugorze za zdravlje darivati krv tri do četiri puta tijekom godine. Zdrav organizam davatelja ubrzo u potpunosti nadoknadi količinu darovane krvi, točnije već unutar 24 sata.
Stoga, ako do sada niste bili dobrovoljni darivatelj krvi, razmislite o tom plemenitom činu i osjetite osobno zadovoljstvo spoznajom da ste spasili nečiji život.
Izdvojeno:
> Svjetski dan darivatelja krvi obilježava se 14. lipnja.> Jednom dozom krvi mogu se spasiti tri života!
> Godišnje se u svijetu prikupi oko 92 milijuna doza krvi.
> Cilj Svjetske zdravstvene organizacije je da se do 2020. godine u svim zemljama sve zalihe krvi prikupe od dobrovoljnih neplaćenih darivatelja krvi (danas su u 62 zemlje svijeta nacionalne zalihe krvi prikupljene od davatelja tog profila, no 40 zemalja još je uvijek ovisno o obiteljskom dativanju i plaćenim darivateljima).
Piše: Wish.hr
