Jedne od najzanimljivijih životinja svijeta koje obožavaju sve generacije, od malene djece pa do starijih osoba pripadaju porodici koja spada u podred kitova zubana.
Ove dražesne i ljupke životinje u svijetu predstavljaju pozitivnu sliku kitova, ne ulijevaju strah ljudima, a ne postoji osoba koja barem jednom u životu nije poželjela plivati s dupinima.
Kitovi se dijele na dvije vrste: kitovi usani i kitovi zubani. Dupini su mali kitovi zubani. Prema svom postanku oni su kopnene životinje, no evolucijski su stekli mnogo prilagodbi koje im olakšavaju pronalaženje i hvatanje plijena u vodi te samo preživljavanje. Hrane se ribama i lignjama, a hranu love u manjim grupama ili velikim skupinama.
Zanimljiva je činjenica da se pod vodom nikada ne zadržavaju duže od jedne minute iako su morske životinje. Da su dupini inteligentne i mudre životinje te vrlo slične ljudskoj populaciji govori činjenica koliko zajedničko druženje ovih lijepih, morskih životinja može psihološki pomoći kod djece koje boluju od pojedinih vrsta bolesti u svjetskim centrima za dupine. Najčešće vrste su dobar dupin, obični dupin, poskočljivi dupin, obalni dupin, dallow dupin i bjelooki dupin.
Anatomska obilježja dupina
Ove divne i elegantne morske životinje 50 milijuna godina prilagođavali su se za život u vodi. Iako su se potpuno prilagodili životu u moru, zadržali su neke karakteristike kopnenih predaka.
Budući da žive u vodi njihovo tijelo moralo se prilagoditi morskim uvjetima zbog lakšeg preživljavanja. Za pokretanje u vodi služe se perajama, a oblik tijela im je vretenasti. Dupini imaju kao i kopneni preci stalnu tjelesnu temperaturu, majke hrane mlade mlijekom te pluća kojima dišu.
Izdvojeno:
Zanimljiva je informacija da su ove simpatične životinje najbliže velikim kitovima. Budući da su dupini kitovi zubani njihovi zubi nalaze se uvijek na gornjoj i donjoj čeljusti, no kod pojedinih jedinki samo na donjoj.
Imaju svilenkastu kožu, izlaze van kako bi udahnuli, nemaju potrebu za ronjenjem, a uši su im ključni organ za život u morskom okruženju. Jedan dupin može biti duljine od 1,2m do 7m, te težine od 30kg do 4500kg ovisno o vrsti.
Eholokacija kod dupina
Dupini imaju dobar vid, međutim dupini su morali savladati drugačiji i lakši način snalaženja u prostoru. Eholokacija je sustav gdje se uz pomoć zvuka dobiva slika prostora, a to je ono što dupinima treba u moru za hvatanje plijena. Oni proizvode zvukove visoke frekvencije, a ovaj sustav je toliko idealan da dupinima ni najmanja stvar ne može promaknuti.
Zvuk kod dupina prolazi kroz melon (izbočina na glavi dupina), a njegova funkcija je usmjeravanje i fokusiranje zvuka. Znači, zvuk se širi prostorom i kada dupini naiđe na neku prepreku ili hranu, zvuk se odbija i signal se šalje dupinu. Taj zvuk ide u unutrašnje uho, centar za sluh u mozgu, a na kraju se sve to procesira na način da se dobiva akustička slika prostora.
Zaštita dupina
Jedna od važnijih stvari je zaštita ovih divni stvorenja. U azijskim zemljama dupini se masovno ubijaju zbog svog mesa koje se na veliko prodaju u Aziji, a kasnije šalje na ostala tržišta svijeta.
Budući da se dupini nalaze na najvišem vrhu hranidbenog lanca njihov opstanak ovisi i o količini riba budući da se njima hrane. Važno je napomenuti da su ovdje značajna brojna trovanja i otpadi koji se bacaju u more budući da sve ide putem lančane prehrane. Manje ribe jedu veće ribe, a veće ribe dupini. To znači da ono što je u sebe asimilirala riba a nju je pojeo dupin, taj otrov će se nalaziti i u njegovom tijelu.
Mnogi zaštitnici životinja smatraju da je dresiranje dupina u turističkim centrima jako loše, no s druge strane zabilježeni su mnogobrojni slučajevi gdje su mnoga djeca u rehabilitacijskim centrima ozdravila upravo zbog prisutnosti dupina.
Izdvojeno:
U Hrvatskoj dupine možete vidjeti na području Cresa i Lošinja, a zabilježeno je više od 150 dupina u Jadranskom moru.
Više informacija o dupinima i njihovoj zaštiti možete pronaći na sljedećem linku: www.plavi-svijet.org/hr/
Autor: Marina Jakšić
Fotografije: Foter
Galerija slika
