Tajne ateliera društvene kroničarke zaintrigirale publiku i struku!
Dosadašnja fragmentarna prezentacija Tonkina djela i cilj retrospektivne izložbe
Iako su Tonkine fotografije bile uključene u sve velike, sintezne kulturološke izložbene projekte organizirane proteklih desetak godina (nerijetko kao dokumentarni materijal), o njoj se danas vrlo malo zna, nije joj posvećena niti jedna publikacija, a opus joj nije bio kritički obrađen i cjelovito prezentiran javnosti.
„U srpnju prošle godine Galerija je započela kampanju prikupljanja Tonkinih fotografija iz obiteljskih albuma, što je potaknulo veliko zanimanje publike i oduševljenje što se popularnoj Tonki konačno priprema retrospektiva kakvu i zaslužuje. Mnogi od građana koji su mjesecima donosili fotografije tada su bili djeca, ali još se vrlo živo sjećaju simpatične tete Tonke, njezina tajnovitoga ateliera te načina na koji ih je uz pomoć brojnih rekvizita znala zaigrati, opustiti, namjestiti pred objektivom. Te su nam priče, poput fotografija, bile dragocjene u rekonstruiranju Tonkina života i rada. Polovicu izložbe, gledamo li broj fotografija, čine upravo nikad izlagane fotografije iz obiteljskih ostavština – vlasnika je više od 70, a fotografija više od 200. No, izložbu ne smatramo završenom i zatvorenom. Dapače, želimo da ona i dalje raste i veseli nas što u tome imamo podršku publike i vlasnika fotografija. Potaknuti velikim interesom i odjekom koji izložba ima u medijima i kod publike, ni po otvorenju izložbe nismo prestali s prikupljanjem fotografija. Građani nam ih i dalje donose, a mi ih izlažemo u izložbenim dvoranama otkrivajući tako sve više materijala koji nikada nije bio okupljen na jednome mjestu. Nesvakidašnji je to oblik komunikacije s publikom, koja je na ovoj izložbi dobila priliku i sama sukreirati izložbu, sudjelovati u njezinu nastajanju i pratiti kako se ona iz dana u dan mijenja!
Upravo je najintrigantnija i najzanimljivija činjenica da otkrivanjem novih fotografija još uvijek otkrivamo Tonku i njezin rad što nam pomaže u pravoj valorizaciji njezina opusa.“ – Kustosica izložbe: Iva Sudec Andreis
Tko je bila Tonka? Antonija Kulčar (1887. – 1971.), poznatija kao Tonka, jedna je od najznačajnijih hrvatskih fotografkinja, glavna kroničarka društvenog i kulturnog života međuratnog Zagreba, istaknuta portretistica ondašnje elite, fotografkinja kraljevske obitelji i vrsna umjetnica. Njezino ime desetljećima je bilo sinonim za kvalitetnu portretnu fotografiju te pri spomenu i danas izaziva nostalgiju s obzirom da se u mnogim obiteljskim ostavštinama nalaze portreti koji nose potpis poznatog ateliera Foto Tonka.
Stoga pozivamo građanstvo, ukoliko u svojim obiteljskim albumima imaju fotografije Foto Tonke, da nam se obrate kako bi smo iste kategorizirali i izložili. Na taj način proširujemo izložbu Foto Tonke i zajedno sudjelujemo u znanstvenom projektu od nacionalnog interesa i međunarodnog značaja, kada je riječ o fotografiji.
Portret i selfi na izložbi Foto Tonka
Galerija Klovićevi dvori i Akademija dramskih umjetnosti u Zagrebu pokrenuli su akciju u sklopu izložbe Foto Tonka. Riječ je o projektu „Oživljavanje ateliera društvene kroničarke“ koji će se održavati svakog utorka u ožujku od 16:00 do 19:00 sati u samom prostoru izložbe. Studenti ADU, u sklopu svog kolegija portretna fotografija, svakog utorka ponudit će posjetiteljima mogućnost da ih se fotografira. Na kraju projekta, svi portreti biti će izloženi na zasebnoj izložbi fotografija „posjetitelja“ u Galeriji Klovićevi dvori, na kojoj će „modeli“ moći bez naknade preuzeti primjerak fotografije na kojoj se nalaze.
Za nešto mlađe posjetitelje otvorili smo i natječaj na instagramu. Sve zainteresirane pozivamo da svoje selfije na instagramu koje prikazuju društveni život danas tagiraju #gkd.foto.tonka. Natječaj će biti otvoren od 10. 3. do 29. 3. 2015. Po završetku natječaja najbolje fotografije ćemo prikazati na zasebnoj izložbi u foajeu GKD od 13. 4. do 19. 4. 2015.
Damama besplatan ulaz na izložbu Foto Tonka 8. 3. 2015.
U nedjelju, 8. ožujka Galerija Klovićevi dvori svim damama poklanja besplatan ulaz na izložbu iznimne žene i iznimne fotografkinje Antonije Kulčar Prut, poznate Foto Tonke.
U razdoblju između dva svjetska rata u krugovima profesionalnih fotografa i fotoamatera Tonka je uživala status majstorice zanata i vrsne umjetnice te sudjelovala u staleškim udruženjima, pridonijela promoviranju fotografije i redefiniranju njezina položaja između umjetnosti i obrta. Njezin atelier bio je među vodećima u Kraljevini SHS/Jugoslaviji, a ona jedna od glavnih kroničarki društvenog, kulturnog i kazališnog života te istaknuta portretistica građanstva s titulom kraljevske dvorske fotografkinje. Snimala je u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji, a svojim je fotografijama (poput suvremenih fotografkinja u Beču, Berlinu ili Parizu) pridonijela kreiranju imagea epohe − stvorila je vizualnu kroniku razdoblja obilježenog novim slobodama i ženskom samosviješću, kultom i estetikom tijela i oslobođenog pokreta te glamurom Hollywooda.
Fotografija je u periodu između dva svjetska rata bila popularno zanimanje među ženama o čemu svjedoče brojni profesionalni fotografski atelieri koji se od sredine 19. stoljeća otvaraju u europskim metropolama. Fenomen ženskih fotografskih ateliera zanimao je onodobnu javnost, a uloga i položaj žena tematizirali su se u okvirima tradicionalnog određenja ženskoga identiteta koji se poistovjećuje s osjećajnim i intuitivnim.
U međuratnom su razdoblju djelovale brojne fotografkinje čiji su atelieri postali sjecišta društvenog i kulturnog života, a koje su svojim objektivima zahvatile duh vremena i različite aspekte ludih 1920-ih, snimale građanstvo, ali i kraljevske obitelji i hollywoodske zvijezde te pridonijele kreiranju i uspostavljanju novih rodnih odnosa. Među njima se ističu Dora Kallmus (Beč/Pariz), Edith Barakovich koja je u Beču snimila neke od najkvalitetnijih Tonkinih portreta, Trude Fleischmann (Beč), Frieda Riess i Lotte Jacobi (Berlin) te brojne druge koje su vlastitim primjerom demonstrirale pravo žena na obrazovanje, ekonomsku i socijalnu neovisnost. Njihove su fotografije publicirane u mondenim inozemnim ilustriranim revijama (Die Dame, Die Bühne, Moderne Welt itd.), ali i na stranicama domaćih časopisa Kulisa i Cinema te su pridonijele afirmaciji nove žene i estetizaciji svakodnevnog života što će u hrvatskom kontekstu učiniti Tonka.
Uz dopuštenje: Klovićevi dvori
