Najobimnija, najdetaljnija i najobuhvatnija biografija Josipa Broza napisana posljednjih godina.
Predstavljanje knjige Ive i Slavka Goldsteina Tito održati će u utorak, 16. lipnja, u 19 sati u Novinarskom domu, Perkovčeva 2, Zagreb. O knjizi će govoriti Ivan Lovrenović, doc. dr. sc. Hrvoje Klasić, doc. dr. sc. Goran Hutinec, Miljenko Jergović i autor Ivo Goldstein. Promociju će voditi Tomislav Cvitković.
Za suvremenike Josipa Broza Tita – Churchilla, Roosevelta, Staljina, de Gaullea, Hitlera, Mussolinija, Mačeka, Pavelića – već je poprilično jasno kakvo im je mjesto u povjesnici njihovih naroda i svijeta. Međutim, o Titu u njegovoj domovini Hrvatskoj i susjednim zemljama, odnosno u zemljama bivše Jugoslavije, još traje tvrda podvojenost. Možda ga moramo ubrojiti među one rjeđe državnike o kojima povijest nikad nije uspostavila neko prevladavajuće opće mišljenje, o kojima je bilo i bit će kontroverznih interpretacija – poput Temistokla, Gaja Julija Cezara, Robespierrea ili Napoleona?
O Titu i njegovoj ulozi u povijesti još će se dugo voditi rasprave. Dijelom je to i zato što su nacionalne povijesti uvijek željne fascinantnih legendi o svojim junacima: mali pastir poveo je svoj narod protiv tlačitelja, postao kralj, osnovao najljepši grad, u kojem je njegov sin sagradio najljepši hram (David i Salomon). Siromašni odrpanac, kod kuće bojažljivi papučar, u beskrajnim polemikama nadmudruje profesionalne mudrace, podučava brojne uglednike i postaje jednim od utemeljitelja europske filozofije (Sokrat). Neuka seoska djevojka čudnim fanatizmom nadahnjuje cijelu naciju i vodi je u velike pobjede (Ivana Orleanska). Opet jedan pastir, ovaj put iz najzabitije goleti, postaje crkveni poglavar i najveći mislilac, pjesnik i državnik svojeg malog naroda (Njegoš). Sin seoskog prote propada u nižoj gimnaziji iz fizike, ali onda fanatičnom upornošću postaje jedan od slavnih svjetskih fizičara i izumitelja (Tesla). Skromni knjiški čovjek, koji cijele dane i godine provodi u skrovitoj tišini po čitaonicama javnih švicarskih biblioteka, odjednom se obznanjuje svijetu kao veliki prevratnik i staje na čelo najburnije revolucije u povijesti čovječanstva (Lenjin).
Životni put kojim je prolazio Josip Broz Tito za mnoge koji su ga poštivali građa je za jednu od takvih legendi: bosonogi dječak iz siromašnog zagorskog sela, propali đak prvoga razreda, sisački šegrt i zagrebački kalfa, gastarbajterski „fremter“ po Češkoj, Njemačkoj i Austriji, domobranski podoficir i sibirski zarobljenik, periferni suborac Oktobarske revolucije i skromni funkcionar obogavljene ilegalne partije, postepeno izrasta u najvećeg gerilskog vojskovođu Drugoga svjetskog rata, u hrabrog državnika koji odolijeva svim pritiscima moćnog tiranina Staljina, u začetnika i predvodnika međunarodnog političkog pokreta koji je okupio više od stotinu država, u političara koji predvodi neveliku i perifernu državu, ali i sebe i nju često dovodi u središta svjetskih zbivanja. U svojoj zemlji pokreće reforme, otvara ju prema svijetu, omogućava joj ubrzani privredni i društveni rast, ali u svemu tome staje negdje na pola puta. Naposljetku, baš su neka njegova rješenja ili odgađanje rješavanja nekih problema prouzročila tešku krizu 1980-ih, a dijelom su nosila i klicu sukoba 1990-ih. No, ima i mnogo onih koji u Titovoj biografiji ne vide građu za legendu, nego Tita smatraju jedino diktatorom i zločincem, odgovornim za tisuće žrtava za rata i posebno u poraću, čovjekom koji je širio nesreću, posebno narodu iz kojeg je potekao. Možda upravo zato što postoji takova odvojenost u viđenju njegovom mjesta u povijesti polemike o njemu nikada nisu prestale.
