Znate li da su Perzepolis nekoć smatrali najbogatijim gradom ispod sunca. Saznajte što se to krilo u ovom božanstvenom drevnom gradu kojeg je poharao Aleksandar Veliki.
Legenda kaže da je to učinio u impulzivno i u stanju pod utjecajem alkohola, a drugo jutro nakon što se probudio i uvidio što je učinio, priča se da je Aleksandar Veliki gorko plakao i kajao se zbog svog nesmotrenog čina.
No, na sreću stamene zidine Perzepolisa stoje ponosno još i danas i mogu se obići, a moderna tehnologija omogućava nam da ga pogledamo u njegovom izvornom, nekadašnjem raskošnom stanju i izgledu.
60 kilometara od Shiraza, u Iranu, smjestio se zaboravljeni drevni grad Perzepolis
Ovaj, nekoć najbogatiji grad na svijetu, smjestio se na obroncima brda Rahmat, a nekada je bio okružen osamnaest metara visokim zidom.
Nekadašnji Perzepolis bio je glavni grad najvećeg imperija (iranske dinastije Ahemenida), koji je svijet ikada vidio. Grad je danas ključ za razumijevanje uspjeha i moći drevne Perzije. 1931. godine započelo je iskapanje drevnog grada gdje su se nalazile prekrasne monumentalne građevine, a ono što danas vidimo stajalo je ispod zemlje dvije tisuće godina.
Sama riječ Perzepolis označava grad Perzijanaca (na grčkom jeziku), no Iranci ga često i nazivaju That-i Džamšid, što zapravo označava prijestolje legendarnog iranskog šaha, Džamšida.
Ceremonijalni i simboličan glavni grad Perzijskog carstva datira iz 512. godine prije Krista, kada je Darije Veliki naredio izgradnju jednog od najvećeg kompleksa, palaču Perzepolis, koju su kasnije tijekom stoljeća nadograđivali njegovi nasljednici.
Perzepolis je vjerojatno bio najveći graditeljski projekt u antici. Grad izgrađen na planinskom krajoliku bio je pogodan samo za prebivalište tijekom proljeća.
Aleksandar Makedonski, u vrijeme svojih azijskih osvajanja, 330.godine prije Krista, ulazi u grad i započinje s pljačkanjem i osvajanjem glavnog grada najvećeg imperija. Izbijanjem požara u Kserksovoj palači i drugim kompleksima, grad je pao te je dospio u ruke Aleksandra. Povjesničari imaju teoriju da razaranje samog grada nije bilo slučajno, već je tu bilo pitanje osvete za Kserksovo razaranje Atene, prije sto pedeset godina ranije.
Godine 1979. Perzepolis je uvršten na popis svjetske baštine UNESCO-a prema I., III. i IV. kategoriji.
Što nam danas govore ruševine drevnog grada Perzepolisa
Krećemo u potragu za korijenima civilizacije. Cjelokupni kompleks Perzepolisa sadržavao je bezbroj palača, riznica ali i terasa i grobnica. Ono što danas još nije otkriveno, duboko se skriva ispod površine zemlje i čuva povijest koja je danas, u naše vrijeme, teško opisiva.
Danas možemo samo zamišljati kako je to izgledalo i uživati u nasljeđu koje su nam velike dinastije ostavile, ali isto tako možemo i razumjeti način i stil života ljudi. Svaka zgrada je sinkronizirana jedna s drugom, kako bi se stvorila harmonijska cjelina.
Saznajte koji su neki od najzanimljivijih ostataka drevnog grada Perzepolisa i spektakularnih artefakata
Vrata svih naroda
Pozdravljajući portal za sve posjetitelje. Ova prekrasna kamena vrata nazivaju se još i Kserksova vrata, a izgrađena su 475. godina prije Krista. Kroz ova vrata prolazili su mnogobrojni kraljevi različitih država, kako bi se naklonili kralju dinastije. Tu čast nisu imali svi, stoga oni koji su i posjećivali kralja, doživljavali su na neki način nadmoćno iskustvo. Vrata se sastoje od dva velika zadivljujuća hodnika koja su bila od 25 četvornih metara, s četiri stupa i sa svojim ulazom na zapadnoj stijeni. Tu se nalaze još dvoja vrata, jedna na jugu koja su otvorena prema Apadan dvorištu, a druga na istoku i gledaju na dugačku tajanstvenu cestu. Par Lamassusa, bikova s glavom bradatog muškarca, nalaze se na istočnom i zapadnom pragu, kako bi se pokazala moć Carstva.
Apadana
Misteriozna najveća i najkompleksnija građevina u Perzepolisu, upravo je Dvorana za prijem, odnosno Apadana. Izgrađena je za vrijeme vladavine Darija Velikog te su se unutar kamena postavljali zapisi od zlata i srebra. Ti zapisi su sadržavali nevjerojatne podatke o zemljama Perzijskog Carstva i o samom kralju. U Apadenu, kralj je primao mnogobrojne posjetitelje, koji su imali priliku pružiti mu svoje darove. No, nisu mu se smijeli previše približiti, tako da su na sredini dvorane pokleknuli na koljena, ostavili dar i polako se okrenuli i izašli iz dvorane.
Od trideset i šest kolosalnih stupova koja su držala ovaj kompleks na nogama, danas je pronađeno samo desetak. Vrhovi stupova su izrađeni od skulptura životinja, kao što su to dvije glave bikova, lavova i orlova. Prekrsani stupovi su povezani jedni s drugim uz pomoć hrasta i cedrovine grede, koje su graditelji donijeli iz Libanona. Zidovi su bili prekriveni slojem blata i štukatura na dubini od 5 centimetra, koji je korišten za lijepljenje, a zatim su prekriveni sa zelenkastom žbukom.
Tripilon
Smješten u centralnom dijelu kompleksa Perzepolisa, veličanstvena Kserksova vijećnica pod nazivom Tripilon, nazvana je prema zapisima tri jezika (perzijski, elamski i babilonski). Ovom objektu, kojem su mogli pristupiti samo savjetnici kralja, pristupalo se stubištem na sjevernoj strani, koje je bilo najčešće ukrašeno reljefima. Reljefi su uključivali tajanstvene perzijske stražare ali i motive pripreme gozbe. Danas, u Nacionalnom muzeju u Teheranu, možete pronaći južno stubište objekta tripilona i uživo vidjeti arhitekturu staru više od 2500 tisuća godina.
Hadiš
Nekadašnja veličanstvena Kserksova palača sadržavala je trideset i šest stupova, od koji danas niti jedna nije očuvana. Sam naziv “hadiš” označava palaču na perzijskom jeziku te se spominjala na trojezičnim natpisima diljem prostorije. S obzirom da je ime Kserksa spomenuto čak četrnaest puta na natpisima, smatra se da je ovaj prekrasni kompleks upravo bila njegova palača. Unutar kompleksa nalazila se središnja dvorana, a na istoku i zapadu, hadiš je bio okružen malenim sobama i hodnicima. Južni dio kompleksa sastojao se od apartmana, za koje se smatra da se radilo o kraljičinim odajama ali i riznicama i skladištima. Stubišta koja su se nalazila u kompleksu imali su reljefe na kojima su prikazani različiti crteži, od bikova i lavova do sfinga i perzijskih stražara.
Piše: Azra Terzić
Fotografije: Wish.hr
Reportažu omogućila kompanija Turkish Airlines Inc.
Trg Bana Josipa Jelačića 4/1 10000 ZAGREB
Tel: +385 1 4921 855
e-adresa: opostoglu@thy.com
Službena stranica: Turkish Airlines
Galerija slika
