Prvo slovo A potječe od riječi acetyl, koji je glavni sastojak acetilne kiseline u molekuli aktivne djelatne tvari – acetilsalicilatne kiseline. Drugi slog spir potječe od imena biljke Spirea ulmaria, koja proizvodi salicin – šećernu kombinaciju salicilatne kiseline. Salicilatna kiselina osnovna je sirovina iz koje je ekstrahirana acetilsalicilatna kiselina. U vrijeme obavljanja prve stabilne sinteze acetilsalicilatne kiseline, završetak in bio je uobičajeni završetak za nazive lijekova.
1897. – U Bayerovom laboratoriju u Wuppertalu, Njemačka, mladi znanstvenik Dr. Felix Hoffmann prvi je uspješno sintetizirao kemijski stabilan i čist oblik acetilsalicilatne kiseline (ASA), koja postaje aktivni sastojak Aspirina.
1899. – Aspirin® je u Berlinu registriran kao zaštićeno ime. Godinu kasnije patentiran je u SAD-u. Na tržište je uveden u obliku praška; 500 mg pudera odmjeravalo se i prodavalo kupcima u malenim papirnatim vrećicama. Samo godinu kasnije, Bayer je lansirao analgetik u obliku klasične tablete – jedan je od prvih lijekova koji se prodaju u ovom obliku doziranja.
1969. – Bayerov Aspirin® dio je misije odlaska na Mjesec kao bitan element u maloj liječničkoj kutiji za prvu pomoć koju su astronauti ponijeli u Apollu 11.
1978. – Studija objavljena u New England Journal of Medicine pokazuje da acetilsalicilatna kiselina može smanjiti učestalost TIA (tranzitornog ishemijskog napada), moždanog udara ili smrti.
1982. – Britanski farmakolog Sir John Vane dobitnik je Nobelove nagrade za medicinu ili fiziologiju za svoje otkriće da protuupalna svojstva acetilsalicilatne kiseline proizlaze iz njegove sposobnosti da u tijelu inhibira stvaranje određenih kemijskih medijatora (prostaglandina) koji pomažu stvaranju upale.
1985. – Agencija za hranu i lijekove Sjedinjenih Američkih Država (FDA) odobrava uporabu acetilsalicilatne kiseline (prema uputi liječnika) za sprečavanje drugog srčanog udara i ponovnog ishemijskog moždanog udara (povezanog s nastankom ugruška).
1989. – Objavljena Physicians’ Health Study (PHS) koja je 1 koja je pokazala jasno smanjenje pojavljivanja prvog srčanog udara kod zdravih muškaraca koji su uzimali acetilsalicilatnu kiselinu. Newsweek na naslovnici objavljuje PHS priču koju naziva „Proboj Aspirina“.
1 Steering Committee of the Physicians’ Health Study Research Group. Final report on the aspirin component of the ongoing Physicians’ Health Study. N Engl J Med 1989;321(3):129-135.
1990. – Američka udruga za srčane bolesti (American HeartAssociation „AHA“) počinje preporučivati liječenje Aspirinom u slučaju sumnje na srčani udar (infarkt miokarda ili IM).
1991. – Aspirin® je prvi put uvršten u Guinnessovu knjigu rekorda kao najprodavaniji lijek protiv bolova u svijetu.
1998. – Agencija za hranu i lijekove Sjedinjenih Američkih Država (FDA) odobrila je proširenje stručnog označavanja Aspirina na liječenje kardiovaskularne bolesti. Nove indikacije sada uključuju uporabu Aspirina (prema uputi liječnika) u slučaju mogućeg srčanog udara, za sprečavanje ponovnog ishemijskog moždanog udara ili tranzitorne ishemijske atake kod muškaraca i žena.
1999. – Aspirin® slavi stotu obljetnicu svog patenta. Također, Aspirin® je uvršten u stalni postav Nacionalnog muzeja američke povijesti u Smithsonian Institutu, SAD.
Gdje se proizvodi Aspirin®
Proizvodi robne marke Aspirin® koji se mogu nabaviti u Hrvatskoj, proizvedeni su isključivo u Bayerovoj tvornici u Bitterfeldu. Od puštanja u pogon, u listopadu 1992. godine, na 12 proizvodnih linija, proizvede se do 6000 tableta u minuti. Svake godine, u tvornici u Bitterfeldu proizvede se približno 2,3 do 2,5 milijarde tableta Aspirin®.
Prije upotrebe pažljivo pročitajte uputu o lijeku, a o rizicima i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika.
Tekst omogućio: Bayer d.o.o.
